folder  Kategorija: Zavičajna povijest

Ukupno: 153


Kratka crtica o povijesti obrtništva u Đurđevcu

Đurđevec se za vrijeme Vojne krajine intenzivnije počinje naseljavati nakon 1763. godine slobodnim dolaskom stranih obrtnika i trgovaca. Nakon izdavanja cehovskih sloboština 1770. godine carica Marija Terezija osniva na području Varaždinskog generalata ujedinjeni ceh u koji su morali biti učlanjeni...

Početci komunizma u Đurđevcu

Do doseljenja postolara Matije Kroga (Škarićevo / Krapina, 22. I. 1893. – Veliki Grđevac, 13. IX. 1957.) 1919. godine u Đurđevcu nije zabilježen nijedan komunist ni bilo kakva komunistička aktivnost. Krog se nakon sudjelovanja u Prvome svjetskom ratu stavio u...

Osnivanje župe u Miholjancu 1696. godine

Do osnutka župe u Miholjancu u selu je postojala kapela posvećena sv. Mihaelu arkanđelu. O tome svjedoči zapis kanonske vizitacije iz 1665. godine. Miholjanec je tada pripadao  virovskoj župi. Sama pak župa u Miholjancu nastala je iz obostrane netrpeljivosti između...

Vodoopskrba na đurđevečkom području

Ljudi su u ovom kraju oduvijek koristili vodu iz svojih bunara. Skoro svaka kuća imala je svoj bunar, ili su dva susjeda iskopala bunar na međi i oba koristili vodu. U Virju su pak bili poznati ulični bunari koji su...

Kanonske vizitacije Zagrebačke nadbiskupije / R. Horvat – Povijest Gjurgjevca

Među brojne povijesne izvore koje povjesničari koriste u svojim istraživanjima spadaju i kanonske vizitacije (apostolske, biskupske, arhiđakonske, redovničke) Zagrebačke nadbiskupije, na latinskome Protocolla visitationum canonicarum, odnosno Zapisnici kanonskih pohoda. Autori zapisnika su mjerodavne crkvene osobe koji su prema utvrđenom redu...

Konjogojstvo u đurđevečkom kraju

Za početak razvoja konjogojstva na đurđevečkom su području najzaslužnije bile krajiške vojne vlasti kojima su konji itekako bili potrebni. Na cijelom području Varaždinskog generalata jedino je u Bjelovaru postojala erarska ustanova za konjogojstvo, koja je prvih 10 pastuha predviđenih za...

Ustaški pokret u Đurđevcu

Vrlo brzo nakon proglašenja Šestojanuarske diktature, 7. siječnja 1929. godine, dr. Ante Pavelić je s grupom istomišljenika u Zagrebu donio odluku o pokretanju organizacije Ustaša – hrvatski oslobodilački pokret, koja će se svim sredstvima boriti za postanak samostalne i neovisne...

Nastojanje konačara za školom i župom na konacima

Već krajem prve polovice 19. stoljeća krenule su diobe obiteljskih zadruga u ovom dijelu Podravine. Sve više žitelja Novigrada Podravskoga, Molva, Virja, Đurđevca i drugih mjesta nastanjivalo se na konacima, sjeverno od tih naselja prema rijeci Dravi. Budući da su...

Zapostavljeno arheološko nalazište kod Kloštra Podravskog

Arheološko nalazište nalazi se otprilike sjeveroistočno od Kloštra na pješčanom brežuljku nedaleko od ceste prema Podravskim Sesvetama na oko 120 metara nadmorske visine. Podžupanija belovarska prema dopisu arheološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu poslala je 1885. godine na teren Milivoja...

Represija vlasti monarhističke Jugoslavije u đurđevečkoj Podravini

Za vrijeme Kraljevstva SHS i Kraljevine Jugoslavije u razdoblju od kraja 1918. do 1941. godine vladao je autoritarni i represivni režim u kojem su sve oporbene stranke i svako isticanje hrvatskih simbola smatrani protudržavnim djelovanjem, pogotovo nakon uvođenja šestosiječanjske diktature...

Osmanski napadi na đurđevečku utvrdu i sukobi u okolici

Prvi se put osmanska vojska zatekla u blizini  Đurđevca 14. studenoga 1540. godine kada je krstarila uz granicu. Tu ih je sa svojom postrojbom, vjerojatno ih zasjede, sačekao hrvatski ban Petar Kleglević, i natjerao u bijeg. Prvi napad na Đurđevec...

Učitaj još
Do NOT follow this link or you will be banned from the site!