folder Kategorija: Zavičajna povijest
Ukupno: 164
Knjižica svećenika Ivanka Vlašićka o selu Miholjanec jedna je od rijetkih takvih izdanja iz prve polovice 20. stoljeća. Vlašićek se inače bavio pisanjem radova povijesne tematike. Knjižica Miholjanci (Zdelja). Povijesne crtice, tiskana je u Nadbiskupskoj tiskari u Zagrebu 1923. godine....
Prva škola u Kalinovcu spominje se 1829. godine. Nastava se održavala u novoj školskoj zgradi od drveta sagrađenoj uz seosku štaciju. Kao i u mnogim drugim mjestima, zgrada je postala premalom pa je odlučeno da se podigne nova moderna školska zgrada....
Fašenske (pokladne) zabave u Đurđevcu odavno se ne održavaju. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća bile su privilegija nižega građanskog sloja. Priređivala su ih razna mjesna društva u dvoranama mjesnih gostionica i svratišta (Nöthig – K ugarskom kralju,...
Početkom 1904. godine došlo je do vala pobuna seljaka jer je ovim dijelom Podravine netko proširio glas da će im vlast oduzeti pravo vlasništva nad Zemljišnim zajednicama. Zato je došlo do spontanih pobuna seljaka. Već od 28. siječnja 1904. godine...
O kazališnom životu u Đurđevcu već smo pisali u nekoliko navrata. U spomenutim tekstovima prva predstava domaćih glumaca zabilježena je 1896. godine. Riječ je o glumcima amaterima (diletantima), većinom pripadnika mjesnih intelektualaca, odnosno članova obitelji državnih službenika i domaćih veleposjednika,...
Dosadašnje spoznaje o povijesti ovog dijela Podravine govore o postojanju nekoliko srednjovjekovnih utvrda. Uglavnom su poznate njihove lokacije i ponešto činjenica o njihovim vlasnicima. No, o kakvoj utvrdi u Šemovcima skoro da nema nikakvih podataka. O postojanju spomenute utvrde pisao...
Djelovanje političara i stranaka u Podravini, pa tako i u Đurđevcu nakon razvojačenja 1871. pa do početka 20. stoljeća, svodio se uglavnom na aktivnosti uoči izbora u Hrvatski sabor i općinska vijeća. Većina kandidata za Sabor dolazila je iz drugih...
Zaslugom zapovjednika Đurđevečke krajiške pukovnije Ignjata pl. Čivića Rohrskog u razdoblju od 1856. do 1859. godine popravljena je i uređena cesta između Slavonske granice (Pitomača) i granice Civilne Hrvatske kod Koprivnice, kao i cesta od Đurđevca do Bjelovara. Cesta je...
Neobično velik i ambiciozan izdavački pothvat u prvoj polovini 20. stoljeća vezan za Podravinu bilo je izdavanje zbornika pod naslovom „Časti i dobru zavičaja“. Zbornik je posvećen događajima iz povijesti Novigrada Podravskom i žiteljima toga mjesta. Idejni začetnik i urednik...
U Virje je željeznica stigla 1909. godine od strane Kloštra i tu se stalo s izgradnjom pruge prema Koprivnici. Dakle, Virovci su, da bi otputovali željeznicom u Zagreb, morali putovati preko Kloštra za Bjelovar, ili pak kolima do Koprivnice i...
Halučki židovski pokret činili su mladi cionisti koji su emigrirali iz europskih zemalja u Palestinu s ciljem razvijanja židovske domovine kroz organizirani rad i razvoj poljoprivrede. Njegovi pripadnici zvali su se haluci, halucimi (hebr. haluc – pionir). Vodstvo halučkog pokreta...
Kraljevstvo SHS je odmah nakon stvaranja bilo suočeno s nedefiniranim granicama. Pogotovo kad je bila riječ o dravskoj granici, odnosno o Međimurju, Baranji i Prekodravlju koji su do 1918. godine bili dio mađarskog teritorija. Prekodravlje (Ždala, Repaš, Gola, Gotalovo) bilo...