folder  Kategorija: Zavičajna povijest

Ukupno: 207


Andrija Budor

Budor je plemićka obitelj čiji su članovi pripadali hrvatskom, slavonskom i ugarskom nižem plemstvu. Povijest obitelji možemo pratiti od 13. stoljeća. Nosili su predikat de Gorbonok (prema nazivu nekadašnjeg naselja između današnjih Kloštra Podravskog i Podravskih Sesveta koje se zvalo...

Hrvatski branitelj David Piskor (1970.-1991.)

David Piskor rođen je 10. travnja 1970. godine u Koprivnici, a živio je u Novigradu Podravskom gdje je odrastao i školovao se u osnovnoj školi. Srednju školu završio je u Koprivnici te je upisao studij na Rudarskom fakultetu u Varaždinu....

Žitvanski mir 1606. godine

  Već je svima poznato da je velik dio Podravine u drugoj polovini 16. stoljeća bio poprište dugotrajnih i krvavih sukoba između osmanske i kršćanske (tj. habsburške) vojske. Sukobi su vođeni na relativno širokom pojasu koji se smatra tzv. pojasom...

Zadruga za uzajamnu pomoć u Đurđevcu (1897.)

Isti Đurđevčani, odnosno ista interesna skupina (poduzetnici, veleposjednici, Židovi) koja je 1894. godine osnovala Prvu podravsku dioničarsku štedionicu u Đurđevcu, pokrenula je 1897. godine i novčarsku ustanovu Zadrugu za uzajamnu pomoć. Ona je bila namijenjena obrtnicima i seljacima a pokrenuta...

Črešnjevački ugljenokop

Pitomačko-črešnjevački ugljenici osnovani su 1897./98. pod nazivom Trojstvanski ugljenici d.d. sa sjedištem u Bjelovaru. Godine 1906. postaju Pitomačko-črešnjevački ugljenici d. d. sa sjedištem u Bjelovaru, a 1918. godine sjedište je premješteno u Zagreb. Rudnik se nalazio oko 12 km udaljen...

Židovi u Đurđevcu

Židovi su se prvi put pojavili u đurđevečkoj Podravini početkom 18. stoljeća kao putujući trgovci. Imali su pravo zadržati se u mjestu samo nekoliko dana, bez prava naseljavanja. To su pravo stekli 1851. godine. U Đurđevec su se počeli doseljavati...

Kapetanijski (općinski) ambar

Za vremena Vojne krajine u svakom stožernom mjestu kapetanije nalazi se ambar u kojem se čuvalo žito, svojevrsno skladište ili magazin, kako su ga kasnije nazivali. Ambari su građeni od drveta na nekoliko katova. Kasnije su ih zamijenili zidani ambari...

Naseljavanje đurđevečke Podravine tijekom 17. stoljeća

Slabljenjem Osmanskog Carstva u zapadnim dijelovima Podravine dolazi do intenzivnog rasta broja stanovnika već u prvoj polovici 17. stoljeća. Na drugoj strani, istočniji će krajevi bliži osmanskom području, znatnije povećanje broja stanovnika osjetiti tek u drugoj polovici 17. stoljeća. Početna...

Đurđevečka Podravina u Osječkoj oblasti (1927. – 1929.)

Nova jugoslavenska država je Vidovdanskim ustavom 1921. podijeljena na 33 oblasti, a onda je 26. travnja 1922. godine donesen i Zakon o oblasnoj i sreskoj (kotarskoj) samoupravi i Uredba o podjeli zemlje na oblasti. One su se zbog žestokog otpora naroda počele...

Isprava o postanku Sesveta iz 1659. godine

Krajem 17. stoljeća stanje u podravskom pograničnom prostoru pred Osmanlijama bilo je sve mirnije a to je potaknulo doseljavanje stanovništva u ovaj dio Podravine. Tako su pomalo nicala nova naselja. Za selo Sesvete imamo u prijepisu sačuvanu ispravu o postanku...

Đurđevčani skupštinari Bjelovarsko-križevačke županije

Bjelovarsko-križevačka županija djelovala je od 1886. do 1924. godine. Županijska skupština sastajala se je dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Skupštinari su donosili statut, raspravljali o predmetima javnog interesa, obraćali se Saboru raznim peticijama, rješavali sporova oko teritorijalnog opsega...

Učitaj još
Podravske širine