Kategorija: Flora i fauna

Naša narodna medicina poznaje mnoge ljekovite biljke, nažalost, veći se dio njih više ne upotrebljava ili ih je teško pronaći u prirodi. Pojedine kod nas više ni ne uspijevaju, pa su zaboravljene, kao i...

Jedna od brojnih vrsta naše pernate divljači je fazan. Često ga viđamo na našim poljima, šumarcima i u vinogradima. Mužjak posebno plijeni pozornost svojom ljepotom, to jest šarenim perjem, te repom dugačkim do 60...

Tatula, odnosno kužnjak (Datura stramonium L.) je ljekovita biljka koju su Podravci često upotrebljavali u pučkoj medicini i za liječenje stoke. Cvijet je bijeli, izdužen, ljevkast, plodovi jajoliki i bodljikavi puni crnog sjemenja. Kad...

Stari Đurđevčani dobro su poznavali životinje i biljke, ali ih nisu jasno razlikovali po imenima. Primjerice, njima je kajnur predstavljao sve ptice sokolovke, a jela sve crnogorično drveće. Tako su pod nazivom šmrček smatrali...

Od starijih sorta voća svakako treba istaknuti tepko ruško. Zasigurno je možemo smatrati najstarijom, jer se kod nas rasprostranila za vrijeme Vojne krajine, odnosno za vladavine austrijske carice Marije Terezije (1717. – 1780.), koja...

Šaš (Carex) je vrlo rasprostranjena biljka vlažnih i močvarnih staništa, iz porodice šiljeva (Cyperaceae). Budući da je naš kraj nekad obilovao takvim staništima od Drave pa sve do Đurđevca, Kalinovca i Molva, šaševa je bilo...

Slepovož ili sljepić (Anguis fragilis) zmijolika je životinja, pa ga na osnovu toga mnogi smatraju zmijom, a zapravo je riječ o beznogom gušteru. Obično naraste do 50 cm. Lijeno se kreće, a kad se...

Piškor (Misgurnus fossilis L.) je slatkovodna riba zmijolika tijela koja se često nalazila na jelovniku starih Podravaca. Bila im je dostupna jer je nastanjivala stajaće vode, rukavce i bare, zadržavajući se u muljevitom dnu,...