folder Kategorija: Ostalo
Ukupno: 75
Ova virovska narodna priča bez naslova govori o župniku i učitelju dok su išli na sprovod u jedno selo. Priču je zabilježio Virovec Josip Tomec u svojim etnografskim zapisima krajem 19. stoljeća: Vozil se je plebanuš i školnik f koli...
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća razna su društva i udruge održavale prigodne zabave s glazbom i tombolom. Dohodak od ulaznica uglavnom je služio za rad dotičnih udruga ili je namijenjen u humanitarne svrhe kao potpora pojedinim osobama ili institucijama....
Josip Tomec zabilježio je u Virju krajem 19. soljeća jednu priču u kojoj nije riječ o Podravcima, nego o Majdakima, odnosno Zagorcima. Negda so Majdaki išli prosit plebanuša da im napravi kaj bodo dva leta a samo jena zima. Dok...
Današnja župna crkva u Molvama građena je skoro deset godina, od 1855. do 1862. godine. Nakon dovršetka gradnje slijedila je posveta crkve 9. studenog 1862. godine. Vijest o ovoj svečanosti napisao je ilirac Ferdo Rusan i objavio u Narodnim novinama....
Tijekom Prvoga svjetskog rata na području tadašnje Austro-Ugarske Monarhije za ratne su potrebe, odnosno lijevanja topova i streljiva sustavno oduzimana crkvena zvona. U razdoblju između 1915. i 1916. godine odlukama Carskoga i kraljevskog ministarstva rata (K.u.k. Kriegsministerium) u Monarhiji su...
Andrija Ivančan i Molva zapisao je nekoliko narodnih priča o duhovima pokojnika. jedna od njih govori o duhu žene iz Gole: „Žena z Gole vmrla je v kimpetu i dohađala je doma detetu cekati dati sako noć. Mož je išel...
S današnjeg stajališta, prevariti koga na težini kupljene robe, na primjer, nije nikakvo čudo, ali je krajem 19. stoljeća poimanje ovog čina bilo drukčije. Jedan primjer takve prevare objavljen je u virovskom Podravcu 1896. godine. U Đurđevcu se 12. ožujka...
Seljak Josip Tomec iz Virja zapisao je svoje poimanje županijske, kotarske i općinske administracija 1897. godine. Odmah ćete pomisliti kako u tome ima vrlo velike sličnosti s današnjicom. Evo što je zapisao: A drugo zlo koje najviše bije siromake jeso...
Tak je bil jeden čovek i žena. Nijovi susedi imali so svate a neso je zvali v goste. To im je preveč bilo žal. A kak i ne bi kad na svate ima sega za pojesti i popiti. Fort so...
Tak so jempot pastiri bili na paše z marvom, i kak so blodeli širom i sakodek, jeden od nji našel je na soncu vilovsko dete, bi rekli dete nekakve vile. On je dete pokupil sebom i del ga f lad....
Pripovedal je jeden Šemovčan kak je negdar bilo za Vojne granice. Dobivali so od vojne vlasti deputata, bi rekli drva f šume za sako ižo. Rekli so starci da so to graničarsko pravo imali još od staroga Kristuša, zaprav odnavek....
Da bismo doznali tko su prezimenom bili prvi stanovnici Budrovca, ali i ostalih sela, moramo prelistati zapisnike kanonskih vizitacija spomenutih godina. Ove zapisnike pisali su crkveni veledostojnici koji su pohodili župe. Tom su prilikom u svojim izvještajima zapisivali razne podatke...