Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan od krajiških zapovjednika posebno vezanih za Đurđevec bio je Vid Halek koji je umro 15. travnja 1589. godine u Varaždinu. Rođen je oko 1527. godine, a 1560-ih godina spominje ga se u službi vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine...
U pregledima povijesti Đurđevca spominje se ime trgovca Petra Petrinića. Naime, kada je 1824. godine sagrađena nova župna crkva u Đurđevcu u njoj je smješten oltar svetog Petra koji je o svojem trošku dao obojati trgovac Petar Petrinić. Za to...
Zbog prerane smrti nedugo nakon što je zaređen za svećenika, mladi virovski kapelan rodom iz Đurđevca Ivan Tomica pao je u zaborav pa se ne spominje u gotovo niti jednoj objavljenoj publikaciji. Ivan Evanđelist Tomica rođen je u Đurđevcu 1....
Među mnogobrojnim obrtničkim obiteljima koje su iz različitih habsburških zemalja doselile u podravsko naselje Virje i ondje nastavile živjeti i raditi je i obitelj Fogl. Prvi nositelj prezimena Fogl ili Fogel (što dolazi vjerojatno od njemačkog Vogel = ptica) koji...
Među brojnim duhovnim zvanjima koji su potekli iz Đurđevca je i redovnik Družbe Isusove Tomo Šostarec. Ono što ga razlikuje od većine drugih duhovnih zvanja je to da nije bio zaređen za svećenika već je bio član Družbe Isusove kao...
Mnogi Đurđevčani i Podravci još uvijek pamte dugovječnog i svestranog seljaka i političara, Đurđevčana Marka Matkova. On je rođen u Đurđevcu 11. travnja 1904. godine u mnogobrojnoj obitelji oca Bolte i majke Roze Matkov rođ. Filipović koji su imali dvanaestero...
