U četvrtak 20. veljače u dvorani Gradske knjižnice u Đurđevcu održano je predstavljanje zbornika radova sa znanstvenog skupa pod nazivom Đurđevački pijesci – geneza, stanje i perspektive, održanog 29. i 30. lipnja 2017. godine...
Marija Grašovec rođena je 25. veljače 1892. godine u Đurđevcu. Kćer je Mate Grašovca i Marije Grašovec rođene Jendrašic. Nakon pučke škole ušla je u Družbu časnih sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu....
Podravski zbornik je serijska publikacija koju od 1975. godine izdaje Muzej grada Koprivnice. Izlazi jednom godišnje. U njem se javljaju teme iz povijesti, zemljopisa, etnologije, arheologije, antropologije, konzervacije i restauracije, povijesti umjetnosti, prirodoslovlja, gospodarstva,...
Pitate se što znači sintagma otkaz mesta. Mladi to zasigurno ne znaju, ali ako upitate starije, oni već mogu reći nešto o tome. Sintagma zasigurno vuče korijene još iz druge polovice 19. stoljeća i...
Nama Podravcima valja i samima sebi priznati da smo čudna ljudska sorta, hibrid i legura. Kao i sve druge, krase nas dobre i loše strane. No, nije na nama da o sebi sudimo. Neka...
Sigurnije prilike u Podravini nastale su nakon sklopljenog mira između austrijskoga kralja Rudolfa i sultana Ahmeda I. na ušću rijeke Žitve u Dunav 1606. godine. Primirje je donijelo mirnije stanje koje je omogućilo postupni...
Zmaj, odnosno pozoj na kajkavskome, mnogima je danas poznat stvor iz mitoloških predaja, a kojeg često viđamo i u raznim filmovima i knjigama. Uglavnom se prikazuje u tijelu kakva guštera ili zmije s krilima,...
Odluka o osnivanju drvoprerađivačkog pogona koprivničkog Bilokalnika u Đurđevcu donesena je 16. lipnja 1970. godine na sjednici upravnog odbora poduzeća. Partner i suosnivač bio je đurđevečki pogon Šumskog gospodarstva iz Koprivnice. Oba partnera odlučila...
Obrtnička, kao i neka druga staleška udruženja u Đurđevcu, često su priređivala prigodne zabave za svoje članove i goste. Uglavnom se to odnosilo na novogodišnje i fašenske zabave, te zabave u dobrotvorne svrhe. Takvu...
Na našim stranicama već ste imali prilike čitati o veleposjedniku Josipu Nöthigu (rođ. 1844.) iz Đurđevcu, koji je kao najstariji sin naslijedio obiteljske poslove nakon smrti oca Eduarda Nöthiga (1823. – 1883.). Ovaj put...
