Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Obitelj Korolija u Virju je uživala vrlo velik ugled tijekom XVIII. stoljeća. Naime, iz te su obitelji potekla čak trojica svećenika, a drugi članovi bili u povezani s tadašnjom uglednom krajiškom elitom. Rodoslovlje obitelji Korolija možemo pratiti od bračnog para...
Đuro Sudeta rođen je 10. travnja 1903. godine u Staroj Plošćici, a gimnaziju i učiteljsku školu završio je u Zagrebu. Godine 1923. došao je raditi u Virje kao učitelj u Građanskoj školi. No, još od gimnazijskih dana ozbiljno je pobolijevao...
Obitelj Mihinić stara je đurđevečka obitelj koja se razgranala tijekom XVIII. stoljeća. Dorini (to je nadimak obitelji Mihinić) su bili agrarna obitelj, ali se jedna grana obitelji generacijama bavila obrtništvom (pogotovo ugostiteljstvom) i na taj način doživjela određenu ekonomsku samostalnost...
Zahvaljujući istraživanjima Martina Matišina iz Virja doznali smo za još jednog potpuno zaboravljenog pjesnika iz Virja. Bio je to Ivan Crnjaković obiteljskog nadimka Zvonarov (takav nadimak Crnjakovići su zavrijedili zbog svojeg pretka Jakoba koji je bio dugogodišnji zvonar župne crkve...
U Hrvatskome biografskom leksikonu pronašli smo novo ime među našim Podravcima. Donosimo vam prijepis: Akvakulturolog Ljubica Debeljak (Ferdinandovac, 7. VII. 1932). Gimnaziju završila je 1953. u Zagrebu, gdje je i diplomirala biologiju 1960. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorat znanosti postigla je...
Među redovnicima pavlinima koji su rođeni u Virju u 18. stoljeću je i Andrija Martin Šestak. Rođen je u Virju u studenom 1744. godine kao Andrija Šestak u obitelji Martina i Doroteje Šestak, a njegov 10 godina mlađi brat Marko...
