Poimanje žitelja susjednih sela u usmenoj narodnoj predaji
Naravno da su mještani svakog sela sebe smatrali radišnima i poštenima, a one iz susjednih gorima od sebe. Kad bi tako bilo, onda ovih s negativnim osobinama nikad ne bi ni bilo. Riječ je...
Kategorija: Narodni običaji
Plesni vjenčić
Plesni je vjenčić nekoć bio tradicionalna školska priredba u Đurđevcu. Njegov početak seže u 1966. godinu. U ovoj svečanosti sudjelovali su osmaši osnovne škole, u kojoj su svojim roditeljima i gostima pokazali svoj plesno...
Sevdalinke i podravske narodne pjesme
Malotko će povjerovati da su bosanske sevdalinke ostavile traga u podravskim narodnim pjesmama. Vjerojatno vam je poznata pjesma Djevojka Podravka, u izvedbi Josipa Ređepa Jacate i Franje Dokića, koju su snimili na gramofonskoj ploči...
Prezimena i nadimci po imenima životinja
Onomastika je grana lingvistike koja se bavi proučavanjem imena, prezimena i nadimaka. Prezimena su s etimološke strane nastajala od osobnih imena, nadimaka, zanimanja, karakternih i kakvih drugih osobina čovjeka, geografskog porijekla, ali i od...
Božićne koledarske pjesme
Koledari čestitari su pri dolasku u kuću pjevali prigodne šaljive božićne pastirske pjesme. Danas se prisjećamo tek nekih, dok ih je većina zaboravljeno. Po svemu sudeći sačuvani stihovi pojedinih pjesama nisu cjeloviti, pa kod...
Ostali božićni čestitari
Stari je običaj božićnih čestitara koledara obilaziti domove i ukućanima čestitati Božić i ostale božićne blagdane. Svi se sjećamo dječaka betlemarov i zvezdarov, poležaja i svećenikova ophoda s blagoslovom kuća i obitelji, kao i...
“Kak so Molvarci rivali cirkvo”
Stara narodna priča o tome vjerno svjedoči. Odvijalo se to otprilike ovako: Nekoji, reklo bi se malko pametneši Molvarci, bili so mišlejna da cirkva neje napravlena baš na najbolšem mestu, pak ne bi bilo...
„Majlarija i valcajne / valkajne“
Podravci su oduvijek posebnu pozornost posvećivali uređenju zidova kućnih prostorija. Bez obzira bili omazani blatom ili ožbukani, bijelili su ih gašenim vapnom, odnosno vapnili. Vapno se razmutilo vodom, a potom se vapnilo metlicom ili...
„Luščejne kukruza“
Prije pojave raznih mehaniziranih berača, kukuruz se brao ručno i kolima dovozio kući na luščejne, odnosno komušanje. Ako su se kukuruzni klipovi spremali vu virjan (koš), onda se istovario i komušao na guvnu (u...
„Sokačice“
Sokačice bile su žene koje su spremale hranu i kolače na svadbama. Riječ je pristigla iz mađarskog jezika (szakács). Zato i takozvanu ljetnu kuhinju, zasebnu manju zgradu unutar seoskog dvorišta, nazivamo sokačnicom. Riječ se...