Kategorija: Narodni običaji

Naravno da spolovina nema veze sa spolom i spolovilom, nego je riječ o napolici. Što to konkretno znači? To je vrsta suradnje između dvije strane koje, na primjer, ljetinu ili koje drugo dobro dijele...

  U 18. stoljeću, a i prije, Podravinom su harale brojne zarazne bolesti od koje je poumiralo mnogo ljudi, kao 1772. godine, na primjer. Tako je uz brojne ratove kuga bila jedna od glavnih...

Kotec je nekad bio sastavni dio seljačkoga gospodarskog dvorišta u kojem su ljudi držali svinje. Ljudi su ga smještali u dvorište u neposrednoj blizini gnojišta, ili se pak nalazio u produžetku štaglja i staje,...

Podravcima je prvotno sredstvo za posvet (rasvjetu) služila luč koja, znakovito, ima korijen u latinskoj riječi lux – svijetlo. Luči su u nekim drugim hrvatskim krajevima pravljene od crnogoričnog drveta, a  u Podravini, gdje...

Čejalec je bio stari narodni običaj, neizostavan ako se htjelo utonuti u san i otpočinuti u carstvu perja u krevetu. Tim se činom čejalo perje kojim su se punili jastuci (vankuši), perine (blazine), pokrivači...

Usmenoknjiževnom retorikom nazivamo govorenje kojemu je zadaća uvjeriti nekoga u nešto, izgovarati takve sadržaje takvim govornim umijećem da se pridobije slušatelj i da se takvim tekstom postignu željeni učinci. Jednim vidom takve retorike smatramo...

Prema tradicijskom kalendaru početak nove godine nije počinjao 1. siječnja, nego ga označuje početak svetkovanja božićnih blagdana, dok se u folklornim tradicijama sam Božić često nazivao novom godinom / novem letom. To potvrđuju mnoge...

Adventski vijenac je vijenac izrađen od zimzelena granja s četiri svijeće. Danas ga postavljamo na stol u vrijeme došašća kao simbol iščekivanja Božića. Svijeće se pale svake nedjelje došašća jer njime započinje crkvena godina,...

Doklam vu Podravine mlado dopeljajo k stanju, ona se drugoga dneva mora obvezatno mam diči zorčaka, obleči se kakti mlada sneha, na glavo deti crleno šamijo. Dok se vredi i abriktuje, onda ide hižo...