folder  Kategorija: Narodni običaji

Ukupno: 197


Omladinske zabave

O zabavama u razdoblju do Drugoga svjetskog rata već smo pisali. No zabave su se održavale i u poratno doba, odnosno za vremena komunističke Jugoslavije. Valja i tome reći nekoliko riječi, kao podsjetnik na prošla vremena. Naravno da nećemo obuhvatiti...

Krčenje šumskog zemljišta

Na području današnjih konaka što se prostiru od Peskov do rijeke Drave nekad su prevladavale šume u kojima su Virovci i Đurđevčani napasali svoju stoku. Krajišek vojne vlasti naredile su na određenim parcelama porušiti šume a zemljište su dali graničarima...

„Lepo naše belo Virje“

Naša narodna baština bilježi brojne stare narodne napjeve koje su zapisivali i notirali naši etnomuzikolozi. Zahvaljujući njima sve se one danas njeguju u kulturno-umjetničkim društvima i folklornim ansamblima, bilo pojedinačno ili u sklopu folklornih koreografija. Među njih ubraja se i...

„Mraka“

U staroj podravskoj mitologiji prisutno je na desetke kojekakvih mitoloških vjerovanja, bića i pojava. Jedna od njih je i mraka. Starci su o njoj pričali kao o nekom zloduhu koji je znao noću napakostiti ljudima. Napadala je po putovima i...

Ručna izrada opeke

Prije pojave tvornica opeke u đurđevečkom kraju krajem 19. stoljeća, opeka se izrađivala u općinskim poljskim ciglanama u okolici sela gdje se god našlo potrebne gline. Ona se iskapala stepenasto, u metar visokim i širokim jamama, tako da je radnik...

Pripremanje vrtova na pješčanom tlu

Budući da su Đurđevčani svoje naselje podigli na pješčanim gredama bili su primorani na takvom terenu urediti i svoje vrtove. Zato su vlasnici kućnih parcela na pijesku imali težak posao ne bi li takvo tlo priredili za uzgoj povrtelja. Takve...

„Komari, obadi, slepci, serepike“

Ljeti nas često znaju gnjaviti i ubadati komarci, kako koje godine, a sad si zamislite kako je bilo našim Podravcima pred nekoliko stotina godina dok je cijeli ovaj kraj bio premrežen močvarama, mrtvicama i dravskim rukavcima. Pored toga, napadali su...

„Farbanje“ prirodnim bojama

Čovjekovu pozornost oduvijek je privlačio raskoš boja u prirodi. Stoga je boja imala veliku važnost u životu čovjeka. Danas u kajkavskome rabimo riječi farba, farbati, majlati (njem. malen). Sve boje dobivale su se od prirodnih materijala. Farbalo se platno, pređa,...

„Fačuk“

Fačuk je kajkavski naziv za izvanbračno dijete, a dolazi od mađarske riječi fattyú. Gledamo li u prošlost, i imajući u vidu da je prijašnje društvo bilo moralnije nego današnje, ipak je bilo nezakonite djece. Premda su djevojke i žene danonoćno...

„Iža f kluč“

Govorimo li o starim kućama u podravskim naseljima često čujemo da je iža napravlena f kluč. Takav način gradnje potječe iz vremena Vojne krajine. Tada su kuće bile velike i prostrane, građene od drveta i pokrivene slamom i šindrom, rjeđe...

„Dvor“ – dvorište

Podravci bi rekli za svoje imanje da je to gruntišče, parcela s pripadjućom ižom (kućom), škednom (štagljem), kocom (svinjcem), vrtom i potkućnicom u vidu travnika i moguće livadom ili manjom oranicom, ovisno u kojem se dijelu naselja gruntišče nalazilo. Prostor...

„Medvedari“

Jedna od zaboravljenih atrakcija koje su se znale viđati širom Podravine još od 19. stoljeća su medvedari. Medvedari su bili vlaški Cigani (Romi) koji su s ukroćenim medvjedom putovali od sela do sela. Ovo neobično zanimanje i nije baš bilo...

Učitaj još
Podravske širine