folder Kategorija: Đurđevečki govor
Ukupno: 55
Dr. sc. Jela Maresić rođ. Golubić rođena je 10. siječnja 1961. godine u Podravskim Sesvetama. Osnovnu naobrazbu stekla je u rodnim Sesvetama, a kasnije je završila klasičnu gimnaziju. Hrvatski jezik i književnost diplomirala je 1985. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta...
Kad je riječ o vulgarizmima (vulgarnim riječima) u našem kajkavskom govoru, naravno da se ne misli na današnje, već na one koji su se nekad rabili, a koje možemo smatrati tek sinonimima današnjih vulgarizama. Oni ne zvuče vulgarno, jer u...
Kad Podravci govore o vrani, zapravo je riječ je crnoj vrani. Pored nje razlikuju gavrana jer je nešto veći i prepoznatljiv po većem kljunu. Nazivaju ga garvan. Od sličnih ptica poznaju i srako (svraku). Crna vrana (Corvus corone corone L.)...
Đurđevečki kajkavski govor u sebi sadrži brojne germanizme, nešto manje hungarizama, ali i turcizme. Pod turcizmima možemo smatrati i orijentalizme, dakle riječi koje su posredstvom turskoga jezika pristigle iz arapskoga i perzijskoga. Čak postoje i turcizmi čiji je posrednik bio...
Nadimci svoje porijeklo vuku još iz pretprezimenskoga doba kada su pridruživani osobnom imenu da bi identifikacija osobe bila preciznija. Oni se pridružuju i samoj osobi da bi se formom i sadržajem naglasile njezine bitne značajke. Te značajke mogu biti mane...
Da je đurđevečki kajkavski govor bogat riječima i izrazima svjedoče brojne riječi za koje ne možemo pronaći istoznačnice u hrvatskome standardu, pa se moramo poslužiti opisivanjem želimo li komu, koji ne poznaje lokalni govor, objasniti njihova značenja. Naročito se to...
Pored kokoši i gusaka Podravci su uzgajali i pure. Zapravo ih se moglo vidjeti u svakome dvorištu i na travniku. Nisu zahtjevne glede prehrane i uvjeta uzgoja. Pure rado pasu, a nekad su im se davale i kosane koprive i...
Đurđevečkim govorom danas se služi oko sedam tisuća izvornih govornika, stanovnika Đurđevca i nekadašnjih Đurđevečkih konaka. Đurđevec se od sredine 16. stoljeća do 1871. godine nalazio u sastavu Vojne krajine. U tom razdoblju njemački je jezik bio vojnim, zapovjednim i...
Uzrečica iti pod oblok ima šire značenje, a vezano je uz svadbene običaje u Đurđevcu. Riječ je odlasku žena (muškaraca nešto rjeđe) pod prozor kuće u kojoj se odvija svadbena veselica. U širem pak smislu njezino se značenje odnosi na...
Peščani, treščani, nemajo kruva ni vode, samo malo lobode, da si grlo zaslade! Ova stihovna rugalica odnosi se na stanovnike dijela Đurđevca zvanog Peski. To je naselje nastalo na pjeskovitim brežuljcima, a nastanjivao ga je isprva uglavnom siromašni puk, što...
O tome kako su pojedine domaće životinje poslužile u osmišljavanju raznih uzrečica, poslovica, predviđanja vremena i ostalih frazeoloških oblika đurđevečkoga kajkavskoga govora, pisali smo u nekoliko navrata na primjeru konja, krave, kokoši, mačke i psa. Sada je riječ o svinji....
Ova izvorna đurđevečka uzrečica opotrebljavala se kad tko nešto nije znao ili mu štogod nije išlo od ruke, kao spomenutom Šormanu koji je bio poznat po tome jer nije znao Čin vere (molitva), odnosno malo je pridavao pozornosti vjerskom i...