folder  Kategorija: Đurđevečki govor

Ukupno: 64


Đurđevečka kajkavska terminologija tjelesne građe

Leksik đurđevečkoga kajkavskog govora jasno razlikuje skoro sve dijelove ljudskog tijela i njegove organe. Riječi je popisao Đurđevčan Tomo Jalžabetić 1898. godine, a kao takve sastavni su dio Opisa i rječnika đurđevečkoga govora (2011.). Donosimo njegov zapis: Deli tela zovo...

Kajkavski nazivi ptica podravskog kraja

Svima su nam uglavnom poznati nazivi naših ptica. No, kako su ih nazivali naši pretci u prošlim vremenima vidjet ćemo u nastavku teksta. O njima su pisali Đurđevčan Tomo Jalžebetić i Josip Tomec iz Virja krajem 19. stoljeća. Okvirno ih...

Velimir Piškorec: “Georgiana” (2005.)

Jedno od ključnih djela za poznavanje povijesti grada Đurđevca, te o govoru i mentalitetu stanovnika Đurđevca je knjiga prof. dr. sc. Velimira Piškorca pod naslovom Georgiana. Podnaslov knjige približava nam njen sadržaj: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hvatskokajkavskoj...

Brojanice

Naša narodna usmena predaja bilježi razne, uzrečice, poslovice, zagonetke, ali i brojanice. Brojanice su predstavljale određen vid pučkog mjerenja vremena. Nastale su višestoljetnim promatranjem neba i vremena a možemo ih nazvati pučkom meteorologijom. Brojanice su bile u službi dugoročnog predviđanja...

Uzrečice (pitanje – odgovor) đurđevečkoga govora

Neobična je jedna zanimljiva frazeološka forma unutar đurđevečkoga kajkavskoga govora. To su uzrečice (pitanje – odgovor) koje su se nekad često nalazile u svakodnevnom govoru, a riječ je uglavnom o humorističnim oblicima. One su bile obilježje šaljivaca koji su na...

„Ogatati s kukruzijnem“

U đurđevečkom kajkavskom govoru imamo zabilježen dvoznačni glagol ogatati (se). U rječniku đurđevečkoga govora piše: 1. obložiti čime protiv hladnoće, i 2. obući zimsku odjeću, umotati se. Prvotno značenje imalo je primjenu samo na jednom primjeru. Tome nam služi popratna...

Tomo Jalžabetić o đurđevečkom govoru (1898.)

Tko zna kako se krajem 19. stoljeća govorilo u kojem pojedinom mjestu u našoj Podravini?! Đurđevčani imaju sreće jer je o tome pisao seljak Tomo Jalžabetić u svome etnografskom radu o Đurđevcu, što ga je napisao za Antuna Radića i...

Poslovice đurđevečkoga kajkavskoga govora

Poslovica predstavlja, kratku, sažetu, oštroumnu, duhovitu i  slikovitu izreku koja izražava opažanje, mišljenje ili tvrdnju o određenoj životnoj pojavi. Dio niže nvedenih poslovica prikupljen je i objavljen u rječniku đurđevečkoga kajkavskog govora autora Jele Maresić i Vladimira Miholeka. Sve prikupljene...

Pasja vira! – psovka u Đurđevcu iz 1682. godine

Najstarije podatke o psovanju u Đurđevcu nalazimo u zapisima kanonskih vizitacija đurđevečke župe u kojima su vizitatori davali opis stanja župe i života vjernika od sredine 17. stoljeća. O samoj psovki progovorio je đurđevečki župnik Jakov Štrukelj koji se 1682....

Jezikoslovka dr. sc. Jela Maresić iz Podravskih Sesveta

Dr. sc. Jela Maresić rođ. Golubić rođena je 10. siječnja 1961. godine u Podravskim Sesvetama. Osnovnu naobrazbu stekla je u rodnim Sesvetama, a kasnije je završila klasičnu gimnaziju. Hrvatski jezik i književnost diplomirala je 1985. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta...

Vrana

Kad Podravci govore o vrani, zapravo je riječ je crnoj vrani. Pored nje razlikuju gavrana jer je nešto veći i prepoznatljiv po većem kljunu. Nazivaju ga garvan. Od sličnih ptica poznaju i srako (svraku). Crna vrana (Corvus corone corone L.)...

Učitaj još
Podravske širine