folder Kategorija: Đurđevečki govor
Ukupno: 63
Svima su nam uglavnom poznati nazivi naših ptica. No, kako su ih nazivali naši pretci u prošlim vremenima vidjet ćemo u nastavku teksta. O njima su pisali Đurđevčan Tomo Jalžebetić i Josip Tomec iz Virja krajem 19. stoljeća. Okvirno ih...
Jedno od ključnih djela za poznavanje povijesti grada Đurđevca, te o govoru i mentalitetu stanovnika Đurđevca je knjiga prof. dr. sc. Velimira Piškorca pod naslovom Georgiana. Podnaslov knjige približava nam njen sadržaj: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hvatskokajkavskoj...
Naša narodna usmena predaja bilježi razne, uzrečice, poslovice, zagonetke, ali i brojanice. Brojanice su predstavljale određen vid pučkog mjerenja vremena. Nastale su višestoljetnim promatranjem neba i vremena a možemo ih nazvati pučkom meteorologijom. Brojanice su bile u službi dugoročnog predviđanja...
Neobična je jedna zanimljiva frazeološka forma unutar đurđevečkoga kajkavskoga govora. To su uzrečice (pitanje – odgovor) koje su se nekad često nalazile u svakodnevnom govoru, a riječ je uglavnom o humorističnim oblicima. One su bile obilježje šaljivaca koji su na...
U đurđevečkom kajkavskom govoru imamo zabilježen dvoznačni glagol ogatati (se). U rječniku đurđevečkoga govora piše: 1. obložiti čime protiv hladnoće, i 2. obući zimsku odjeću, umotati se. Prvotno značenje imalo je primjenu samo na jednom primjeru. Tome nam služi popratna...
Tko zna kako se krajem 19. stoljeća govorilo u kojem pojedinom mjestu u našoj Podravini?! Đurđevčani imaju sreće jer je o tome pisao seljak Tomo Jalžabetić u svome etnografskom radu o Đurđevcu, što ga je napisao za Antuna Radića i...
Poslovica predstavlja, kratku, sažetu, oštroumnu, duhovitu i slikovitu izreku koja izražava opažanje, mišljenje ili tvrdnju o određenoj životnoj pojavi. Dio niže nvedenih poslovica prikupljen je i objavljen u rječniku đurđevečkoga kajkavskog govora autora Jele Maresić i Vladimira Miholeka. Sve prikupljene...
Najstarije podatke o psovanju u Đurđevcu nalazimo u zapisima kanonskih vizitacija đurđevečke župe u kojima su vizitatori davali opis stanja župe i života vjernika od sredine 17. stoljeća. O samoj psovki progovorio je đurđevečki župnik Jakov Štrukelj koji se 1682....
Dr. sc. Jela Maresić rođ. Golubić rođena je 10. siječnja 1961. godine u Podravskim Sesvetama. Osnovnu naobrazbu stekla je u rodnim Sesvetama, a kasnije je završila klasičnu gimnaziju. Hrvatski jezik i književnost diplomirala je 1985. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta...
Kad je riječ o vulgarizmima (vulgarnim riječima) u našem kajkavskom govoru, naravno da se ne misli na današnje, već na one koji su se nekad rabili, a koje možemo smatrati tek sinonimima današnjih vulgarizama. Oni ne zvuče vulgarno, jer u...
Kad Podravci govore o vrani, zapravo je riječ je crnoj vrani. Pored nje razlikuju gavrana jer je nešto veći i prepoznatljiv po većem kljunu. Nazivaju ga garvan. Od sličnih ptica poznaju i srako (svraku). Crna vrana (Corvus corone corone L.)...
Đurđevečki kajkavski govor u sebi sadrži brojne germanizme, nešto manje hungarizama, ali i turcizme. Pod turcizmima možemo smatrati i orijentalizme, dakle riječi koje su posredstvom turskoga jezika pristigle iz arapskoga i perzijskoga. Čak postoje i turcizmi čiji je posrednik bio...