Đurđevečki kajkavski govor u sebi sadrži brojne germanizme, nešto manje hungarizama, ali i turcizme. Pod turcizmima možemo smatrati i orijentalizme, dakle riječi koje su posredstvom turskoga jezika pristigle iz arapskoga i perzijskoga. Čak postoje...
Nadimci svoje porijeklo vuku još iz pretprezimenskoga doba kada su pridruživani osobnom imenu da bi identifikacija osobe bila preciznija. Oni se pridružuju i samoj osobi da bi se formom i sadržajem naglasile njezine bitne...
Da je đurđevečki kajkavski govor bogat riječima i izrazima svjedoče brojne riječi za koje ne možemo pronaći istoznačnice u hrvatskome standardu, pa se moramo poslužiti opisivanjem želimo li komu, koji ne poznaje lokalni govor,...
Pored kokoši i gusaka Podravci su uzgajali i pure. Zapravo ih se moglo vidjeti u svakome dvorištu i na travniku. Nisu zahtjevne glede prehrane i uvjeta uzgoja. Pure rado pasu, a nekad su im...
Đurđevečkim govorom danas se služi oko sedam tisuća izvornih govornika, stanovnika Đurđevca i nekadašnjih Đurđevečkih konaka. Đurđevec se od sredine 16. stoljeća do 1871. godine nalazio u sastavu Vojne krajine. U tom razdoblju njemački...
Tak je negda zdavna nekakva baba v jesen posejala šenico. I dojde k letu f prolet i vidi da se šenica neje trefila i š ne nikaj neje bilo, nit bo. Pak jo je...
Uzrečica iti pod oblok ima šire značenje, a vezano je uz svadbene običaje u Đurđevcu. Riječ je odlasku žena (muškaraca nešto rjeđe) pod prozor kuće u kojoj se odvija svadbena veselica. U širem pak...
Peščani, treščani, nemajo kruva ni vode, samo malo lobode, da si grlo zaslade! Ova stihovna rugalica odnosi se na stanovnike dijela Đurđevca zvanog Peski. To je naselje nastalo na pjeskovitim brežuljcima, a nastanjivao ga...
U đurđevečkoj usmenoj predaji ostala je zapamćena priča o purančoku. U đurđevečkom kajkavskom govoru on ima dvojako značenje. Prvo se odnosi na purana (dem. purančok, purančec) a drugo na vrstu graha, trešnjara. Akteri ove...
O tome kako su pojedine domaće životinje poslužile u osmišljavanju raznih uzrečica, poslovica, predviđanja vremena i ostalih frazeoloških oblika đurđevečkoga kajkavskoga govora, pisali smo u nekoliko navrata na primjeru konja, krave, kokoši, mačke i...
