folder  Kategorija: Đurđevečki govor

Ukupno: 56


Vrana

Kad Podravci govore o vrani, zapravo je riječ je crnoj vrani. Pored nje razlikuju gavrana jer je nešto veći i prepoznatljiv po većem kljunu. Nazivaju ga garvan. Od sličnih ptica poznaju i srako (svraku). Crna vrana (Corvus corone corone L.)...

Turcizmi u đurđevečkome kajkavskom govoru

Đurđevečki kajkavski govor u sebi sadrži brojne germanizme, nešto manje hungarizama, ali i turcizme. Pod turcizmima možemo smatrati i orijentalizme, dakle riječi koje su posredstvom turskoga jezika pristigle iz arapskoga i perzijskoga. Čak postoje i turcizmi čiji je posrednik bio...

Stari nadimci u Đurđevcu

Nadimci svoje porijeklo vuku još iz pretprezimenskoga doba kada su pridruživani osobnom imenu da bi identifikacija osobe bila preciznija. Oni se pridružuju i samoj osobi da bi se formom i sadržajem naglasile njezine bitne značajke. Te značajke mogu biti mane...

Glagol “vudriti” u đurđevečkome kajkavskom govoru

Da je đurđevečki kajkavski govor bogat riječima i izrazima svjedoče brojne riječi za koje ne možemo pronaći istoznačnice u hrvatskome standardu, pa se moramo poslužiti opisivanjem želimo li komu, koji ne poznaje lokalni govor, objasniti njihova značenja. Naročito se to...

Domaća pura

Pored kokoši i gusaka Podravci su uzgajali i pure. Zapravo ih se moglo vidjeti u svakome dvorištu i na travniku. Nisu zahtjevne glede prehrane i uvjeta uzgoja. Pure rado pasu, a nekad su im se davale i kosane koprive i...

Germanizmi u đurđevečkome kajkavskom govoru

Đurđevečkim govorom danas se služi oko sedam tisuća izvornih govornika, stanovnika Đurđevca i nekadašnjih Đurđevečkih konaka. Đurđevec se od sredine 16. stoljeća do 1871. godine nalazio u sastavu Vojne krajine. U tom razdoblju njemački je jezik bio vojnim, zapovjednim i...

„Vragova šenica“

Tak je negda zdavna nekakva baba v jesen posejala šenico. I dojde k letu f prolet i vidi da se šenica neje trefila i š ne nikaj neje bilo, nit bo. Pak jo je onak srdita mam zaklela: Nek ide...

Uzrečica „Iti pod oblok“

Uzrečica iti pod oblok ima šire značenje, a vezano je uz svadbene običaje u Đurđevcu. Riječ je odlasku žena (muškaraca nešto rjeđe) pod prozor kuće u kojoj se odvija svadbena veselica. U širem pak smislu njezino se značenje odnosi na...

Rugalica o “Peščanima”

Peščani, treščani, nemajo kruva ni vode, samo malo lobode, da si grlo zaslade!   Ova stihovna rugalica odnosi se na stanovnike dijela Đurđevca zvanog Peski. To je naselje nastalo na pjeskovitim brežuljcima, a nastanjivao ga je isprva uglavnom siromašni puk, što...

Đurđevečka narodna priča o „purančoku“

U đurđevečkoj usmenoj predaji ostala je zapamćena priča o purančoku. U đurđevečkom kajkavskom govoru on ima dvojako značenje. Prvo se odnosi na purana (dem. purančok, purančec) a drugo na vrstu graha, trešnjara. Akteri ove priče pomiješali su značenja, pa je...

Svinja u frazeologiji đurđevečkoga kajkavskoga govora

O tome kako su pojedine domaće životinje poslužile u osmišljavanju raznih uzrečica, poslovica, predviđanja vremena i ostalih frazeoloških oblika đurđevečkoga kajkavskoga govora, pisali smo u nekoliko navrata na primjeru konja, krave, kokoši, mačke i psa. Sada je riječ o svinji....

Učitaj još
Do NOT follow this link or you will be banned from the site!