folder  Kategorija: Goričarske teme

Ukupno: 37


Voćarstvo u Podravini

Voćarstvo u Podravini za vremena Vojne krajine, a i kasnije nakon razvojačenja 1871. godine,  odnosilo se samo na voćke zasađene na okućnicama i u vinogradima. Vojne su vlasti koliko toliko nastojale poticati sadnju voćaka osnivanjem pukovnijskih rasadnika. Iako su proizvedene...

“Grobanje” loze

Grobanje loze je zakopavanje lucnja živučeg trsa u zemlju s namjerom da se dobiju nove lozne sadnice. Proces traje dvije godine a počinje u proljeće. Ostavi se dugački lucanj tako da može doprijeti u zemlju. Lucanj se savije i položi...

„Kolijnak“

U đurđevečkom kajkavskom govoru pod izrazom kolijnak smatramo šumarak, prvenstveno onaj u kojem se uzgaja bagrem, to jest, nerod. Isto ime nosi i Ulica Pavla Radića. Kolijnak je zapravo dobio ime po kolcu, odnosno kojlu. Smješteni su u vinogradima ponajviše...

Blagdan svetog apostola Bartola

Blagdan svetog apostola i mučenika Bartola je 24. kolovoza. Sveti je Bartolomej (ispravnija verzija imena) bio jedan od dvanaestorice Isusovih učenika, a propovijedao je diljem Azije gdje je podnio mučeničku smrt.  Nije posve sigurno na koji je način mučen, no...

Starinske sorte jabuka

Jaboka (plod i drvo), jabočeca, jabočnača (savijača s jabukama), jabočina (sok od jabuka), naše su kajkavske riječi u svezi jabuke. Stare jabuke nalazimo, kao nekad tako i danas, na našim vrtovima i vinogradima. O kakvim je vrstama riječ? Još od...

Goričari

Brigu o vinogradu u prijašnja vremena vodili su uglavnom stariji muškarci koji više nisu bili sposobni raditi u polju, ali su u vinogradu bili od koristi jer su u klijeti provodili veći dio godine. Zvali su ih goričari, i oni...

Gorička klet

U svakom se vinogradu obvezno nalazila i stara drvena klet koja je služila za odmor, mogući zaklon od nevremena, za spremanje alata, bačava i vina. Cijela konstrukcija klijeti bila je sagrađena od hrastova drveta, bez ijednog metalnog dijela, osim kovačkih...

„Drevena gorička preša“

Prije preša za grožđe od lijevana željeza upotrebljavale su se velike drevene preše koje su izrađivali stolari. O njima su starci znali govoriti kako se za vrijeme berba grožđa s brijega na brijeg razlijegalo škripanje i cviljenje drevenoga šarafa pomoću...

Starinske sorte grožđa

Prije pojave filoksere i peronospore, koje su poharale podravske vinograde 1870-ih, prevladavale su stare sorte: belina (Heunisch weisser), ranina (Auguster weiser), starina (Moslavac, Mosler weisser), crnina (Urbanitraube blaue, Tanoviner blauer), imbrina (portugizac), kadarka ili bijela braničevka (Weisse Kadarka), a nakon...

„Crni Jezuš“ u vinogradarskom predjelu Kostajn

Na raskrižju poljskih puteva koji vode u vinogradarske predjele Mali i Veliki Kostajn koji se prostiru na bilogorskim obroncima između Đurđevca i Mičetinca stoji raspelo koje se popularno naziva „Pri crnom Jezušu“. Ovakav naziv proizlazi iz činjenice da je željezno...

Prodaja mošta i vina krajem 19. stoljeća

Podravci uzgajali su vinovu lozu i proizvodili vino uglavnom za svoje potrebe. Vino je bilo dobra okrjepa nakon teških poslova na gruntu, ali i dobra kapljica prigodom raznih blagdana i svetkovina. Bilo je mnogih vlasnika vinograda koji i nisu bili...

Prerana berba grožđa u Rusanovoj pjesmi (1864.)

Ferdo Rusan je za svoga boravka u Šemovcima i Virju često u tadašnjim tiskovinama izvještavao o zbivanjima u ovome kraju. Tako je 1859. godine pisao u „Gospodarskom listu“ o jednoj lošoj navici Virovaca – preuranjenoj berbi grožđa, o čemu smo...

Učitaj još
Do NOT follow this link or you will be banned from the site!