folder Kategorija: Đurđevečki peski
Ukupno: 29
U velikim dijelovima današnjeg Borika u posljednjih 15 godina opažamo posve neobičnu biljku za ovo stanište. To je jednogodišnja zeljasta biljka vinobojka ili kermes (Phytolacca americana L.) koja se raširila na slobodnim pješčanim površinama unutar Borika. Svojom visinom do dva...
Budući da su Đurđevčani svoje naselje podigli na pješčanim gredama bili su primorani na takvom terenu urediti i svoje vrtove. Zato su vlasnici kućnih parcela na pijesku imali težak posao ne bi li takvo tlo priredili za uzgoj povrtelja. Takve...
Od kraja 19. stoljeća i nadalje brojni su znanstvenici posjetili Peske i o njima pisali u svojim radovima. Za ovu prigodu donosimo zanimljiv opis Peskov prirodoslovca Stjepana Gjurašina iz 1902. godine: „Putujemo li državnim drumom, koji vodi od Koprivnice k...
Postavlja se pitanje, zašto su Đurđevčan, počeli obrađivati pješčane površine? Današnje đurđevečko naselje počelo se razvijati od sredine 16. stoljeća na pješčanim gredama u neposrednoj blizini utvrde u močvari. Te pješčane uzvisine s utvrdom u močvari bile su dobra zaštita...
U samome središtu grada Đurđevca u svibnju 2021. godine dovršeno je uređenje Posjetiteljskog centra posvećenog Đurđevačkim pijescima. Smješten je u zgradi nekadašnjeg Prekršajnog suda (Đurđevčani ovu zgradu nazivaju i starom milicijom) koja je za ovu namjenu temeljito renovirana te su...
Među prvim znanstvenicima i istraživačima koji su na početku 20. stoljeća pokazali interes za Đurđevečke peske bio je poznati hrvatski zoolog i entomolog dr. August Langhoffer. Nakon objave članka đurđevečkog učiteljskog para Anke i Milana Poljaka o Đurđevečkim peskima na...
Podravci su stoljećima živjeli u suživotu s pijeskom, pa ne čudi za što ga sve nisu upotrebljavali i iskorištavali, ne računajući agrarno iskorištavanje i pošumljavanje. Ponajprije kod gradnje kuća za zidanje i žbukanje. Pijeska kao građevnog materijala bilo je u...
Zbog očuvanja, održavanja i obnavljanja mlade borove šume posađene početkom 20. stoljeća na Đurđevečkim peskima, đurđevečka šumarija i geolog Josip Poljak u Glasniku povjerenstva za zaštitu prirode i očuvanje prirodnih spomenika 1938. godine predložili su da se Jelik (Borik) proglasi...
Gledamo li kroz povijest Đurđevčani su naslage pijeska u svojoj okolici oduvijek nazivali Peskima, a manjim dijelom Bregima, shodno svome lokalnom kajkavskom izričaju. Zapravo, službeni naziv je Đurđevački pijesci, premda je to nasilno poštokavljen oblik izvornog imena Đurđevečki peski. Ime...
Đurđevčani gredama, odnosno gredicama, nazivaju pješčana uzvišenja na Peskima koja izgledom podsjećaju na grede, dakle dugačka i uža uzvišenja nastala snagom vjetra. Nalazimo ih i u šumskim predjelima (Berek) a poneka i u polju. Imena su dobile najčešće po đurđevečkim...
U četvrtak 20. veljače u dvorani Gradske knjižnice u Đurđevcu održano je predstavljanje zbornika radova sa znanstvenog skupa pod nazivom Đurđevački pijesci – geneza, stanje i perspektive, održanog 29. i 30. lipnja 2017. godine u Đurđevcu. Organizatori ovog predstavljanja su...
Još je jedna biljka naših pijesaka otišla u nepovrat. To je pješčarski oštrolist (Onosma arenarium W. K.) iz porodice oštrolista. Nestao je prije petnaest godina. Bio je obilno zastupljen na pješčarama kod Đurđevca, te se uspješno naseljavao i razmnožavao na...