Završetak Prvog svjetskog rata ili Velikog rata – kako se taj sukob svjetskih razmjera tada nazivao – nestrpljivo su dočekali i u Virju. U ratne svrhe su 1917. godine bila rekvirirana zvona s crkava...
Šume su u prošlim stoljećima – pogotovo na području Vojne krajine – smatrane najvećim blagom i jednim od glavnih državnih i vladarevih i resursa. Tijekom 18. i 19. stoljeća različitim je uredbama i strogim...
Znameniti ljevač zvona iz 19. stoljeća Henrik Degen izravno je vezan za Podravinu jer je umro u Molvama 4. listopada 1861. godine. Ondje ga je iznenadna smrt zatekla kada je dogovarao izradu zvona za...
Osim što je u Habsburškoj Monarhiji 1848. godine bjesnila revolucija i što je Josip Jelačić skupljao vojnike za sukob s Mađarima i u Podravini, ovo je područje te godine zahvatila još jedna pošast. Bili...
Jedan od najneobičnijih događaja u povijesti Đurđevca je dvoboj koji je za 24. kolovoza 1554. godine ondje zakazao znameniti hrvatski ban Nikola IV. Zrinski. On se toga dana našao u Đurđevcu što je detaljno...
U Đurđevcu je 1950-ih i početkom 1960-ih u svrhu informiranja mještana, a u nedostatku radijskih prijamnika, djelovao javni razglas. Nazivali su ga razglasna stanica. Razglas sa zvučnicima bio je postavljen na banderama u samome...
U Đurđevcu su kroz povijest djelovale brojne udruge. Jedna je od i Bratovština Chevrah-kadischah, jedina mjesna židovska udruga. Prema donesenim pravilima, bratovština je registrirana 15. svibnja 1894. godine, na čelu s predsjednikom Šandorom Hirschlerom,...
Shodno vojnom ustrojstvu komunističke Jugoslavije nastale nakon Drugoga svjetskog rata vojni su obveznici prije odlaska na služenje vojnog roka morali pristupiti predvojničkoj obuci, koju su u Đurđevcu tada skraćeno nazivali – predvojnička. Ona se...
Po završetku Prvoga svjetskog rata došlo je do vojnog poraza Austro-Ugarske Monarhije, ali i njenog raspada na nekoliko novih država. Ključno je bilo prijelazno razdoblje do uspostave novih država, a najveći problem predstavljao je...
Krajem 19. stoljeća JAZU je pokrenula izdavanje Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena, a za urednika postavila Antuna Radića. Radić se odmah prihvatio posla i počeo obilaziti hrvatske krajeve u potrazi za...
