Nakon prve filmske projekcije u Zagrebu 1896., film je podravskoj publici stigao 1927. godine zaslugom ludbreškoga hotelijera i vlasnika kina Viktora Fizira. Fizir je s opremom stigao u Virje malim fijakerom te vlasniku gostionice...
U Đurđevcu je u zamahu Prvoga svjetskog rata 7. i 8 . kolovoza 1915. godine svojom predstavom gostovao Marijan Matijević, poznati hrvatski atleta i „najjači čovjek na svijetu“. Na priredbi u dvorani svratišta Preradović...
Naši su graničari na području Đurđevečke krajiške pukovnije imali pravo na besplatno ogrjevno i građevno drvo iz carskih šuma. To pravo nazivali su avajzung. No graničari su govorili da im drvo pripada „Božjom voljom...
Sredinom 19. stoljeća započeo je proces podržavljenja poštanske službe, odnosno privatnih poštanskih postaja, a trajao je do kraja stoljeća. Poslovanje poštanskih ureda se počelo od tada regulirati posebnim zakonima, a također su se uvodile...
Ovaj pojedinačni arheološki nalaz iskopan je 1967. godina na konaku Bakovci nedaleko od Ferdinandovca prilikom iskopa šljunka, na dubini od dva metra. Lokalitet se sastojao od samoga šljunka a nalazio se 400 metara udaljen...
S pečenjem opeke krenulo se još za vremena Vojne krajine kada je vojna vlast preporučala gradnju kuća od opeke u odnosu na dotadašnju gradnju drvom, blatom i slamom, ponajviše zbog čestih velikih požara. Takve...
Groblje u Ferdinandovcu zasnovano je kad i selo, 1844. godine. Mjesto su izabrali krajiški kapetan Rajmund Tarbuk i župnik Ivan Južak. Tarbuk ga je potom dao ograditi drvenim letvicama a župnik je na sredini...
Ilirac Ferdo Rusan je u svome redovnom izvješću Narodnim novinama u srpnju 1858. godine, između ostaloga, napisao kako se u posljednje vrijeme sve češće događaju krađe stoke na konacima Molvaraca u Prekodravlju. Krađe su...
Budući da se zdravstvena ambulanta u Đurđevcu nalazila u staroj, trošnoj i skučenoj Điketinoj zgradi na brijegu u Ulici Ljudevita Gaja, odavno se razmišljalo o gradnji nove zgrade. Već 1967. oročeno je u banci...
O zdravlju Đurđevčana prije Drugoga svjetskog rata brinuli su se općinski i sreski liječnik, te privatni liječnici. Na primjer, dr. Tomislav Rukavina bio je sreski liječnik 1938. godine, a privatno je ordinirao dr. Petar...
