Doktorska disertacija Marka Vidaković (1939.)


Među brojnim disertacijama u našoj Gradskoj knjižnici nalazi se i doktorska disertacija Analiza strukture i predlog za regulaciju podravskog Đurđevca, autora arhitekta i urbanista dr. Marka Vidakovića iz 1939. godine. Spomenutom radnjom doktorirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu, postavši time prvi doktor tih nauka na tom fakultetu. U njoj se bavi analizom razvoja i mogućnosti urbanizacije Đurđevca i Đurđevačke Podravine, analizom urbanističke strukture i tipovima sela, domaćinstava i kuća, zatim naseljavanjem Podravine kao i planiranjem urbanističkih zahvata i općenito upravljanjem prostorom Đurđevca i njegove okolice. O disertaciji su pisali Alen Golub i Zlatko Homen u Podravskom zborniku 2015. godine.: „Vidaković je u svojoj doktorskoj disertaciji prije skoro 80 godina, postavio teze za, prije svega, urbanistički razvoj Đurđevca, a zatim i gospodarski, prometni i demografski. U budućem razvoju naseljavanja, Vidaković je važnu ulogu predvidio Đurđevačkim pijescima navodeći kako se „taj teren koji obuhvaća veliku površinu, može ubrojiti u mjesta buduće kolonizacije viška seoskog žiteljstva, pa će tako postati vremenom faktor sa znatnim utjecajem na daljnji razvoj i tip ovoga sela (Đurđevca, op.a.)“. Tu tezu Vidaković obrazlaže činjenicom kako je područje sjeverno od Đurđevca, koje je nisko i močvarno, početkom 19. stoljeća bilo pokriveno močvarnim šumama johe, vrbe i topole. Krčenjem šuma stvoreni su uvjeti za rast slatkih, kvalitetnih trava značajne gospodarske vrijednosti. Tako su, uz isušivanje tla i uređenje režima voda, stvoreni povoljniji stočarski uvjeti koji su poboljšali gospodarsku snagu seljaka i uvjete za razvoj naselja na nekad pjeskovitom i močvarnom području. U svrhu urbanističke regulacije naselja, Vidaković je upravo na području mjesnog odbora Peski predvidio najopsežniju prometnu rekonstrukciju, odnosno izgradnju tangencijalnog puta koji bi spajao zapadni i istočni ulaz u naselje okružujući samo naselje sa sjeverne strane, dakle preko kvarta Peski. Vidakovićeva vizija prometne rekonstrukcije ipak se djelomično obistinila izgradnjom Đurđevačke zaobilaznice kojom je sav tranzitni promet preusmjeren južnim dijelom naselja te izgradnjom Radničke ceste koju je zamislio i sâm Vidaković. Općenito sagledavajući Vidakovićeva planiranja urbanističkog, prometnog i gospodarskog razvoja Đurđevca, može se zapaziti kako je Đurđevac doista postao ekonomski „poligon“ Đurđevačke Podravine 1970-ih i 1980- ih godina s prisutnom tendencijom doseljavanja stanovništva iz okolnih naselja i proširenjem građevne zone naselja (dio ulice Kralja Tomislava, Novo naselje, Radnička cesta, dio ulice Bana Jelačića i dio Ciglenske ulice). Međutim, Vidaković nije mogao predvidjeti gospodarsku stagnaciju koja će uslijediti 1990-ih godina uvjetovanu širim ekonomskim zbivanjima u državi i kasnije za Đurđevac nepovoljnu administrativnu reorganizaciju. Vidakovićeva analiza ima nesumnjivu vrijednost za prošlost jer donosi zanimljiva istraživanja organizacije poljoprivrednih gospodarstava Đurđevačke Podravine, neobjavljene avionske snimke naselja i niz drugih povijesno značajnih detalja; za sadašnjost jer pruža mogućnost usporedbe prijašnjeg i sadašnjeg stanja; ali i za budućnost jer postavlja ishodišta divergentnih pravaca mogućeg urbanističkog razvoja Đurđevca.“

Izvor: GOLUB, Alen, HOMEN, Zlatko. Vidakovićeva vizija urbanizacije Đurđevca, Podravski zbornik, 2015., Koprivnica, 2015.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine