Poznati hrvatski zoolog i hidrobiolog prof. dr. Ivo Matoničkin, iznimno cijenjeni znanstvenik zbog vrlo plodnog rada na području hrvatske i svjetske znanosti, rođen je 5. lipnja 1915. godine od majke Marije rođene Štauber (1894.-1969.) i oca Mije Matoničkina (1887.-1976.). Braća Josip i Mirko rođeni su 1913. i 1917., a sestra Ana 1919. godine. Zanimljivo je da se svake godine 5. lipnja obilježava se Međunarodni dan zaštite okoliša, a to je i rođendan profesora Matoničkina.

U rodnom Virju profesor dr. Ivo Matoničkin pohađao je osnovnu i građansku školu. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a nakon završene učiteljske škole zaposlio se kao učitelj u Mekišu pokraj Podravskih Sesveta. Svoj radni vijek nastavio je kao učitelj u Općoj nižoj srednjoj školi u Kutjevu. Vrlo brzo postavljen je za direktora niže gimnazije u Grubišnom Polju, a kasnije i u Đakovu odakle je otišao raditi kao inspektor u Ministarstvo prosvjete tadašnje SR Hrvatske.

Godine 1945. upisao je studij na Filozofskom fakultetu, a potom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu gdje je diplomirao, doktorirao i habilitirao. Doktorirao je 1955. godine disertacijom „Ekološko poredbena istraživanja faune termalnih voda Hrvatskog Zagorja“. Habilitirao je 1957. godine s radom „Ekološko faunistička istraživanja brzica i slapova Srednje Hrvatske i Zapadne Bosne“. Godine 1948. izabran je za asistenta na Zoologijskom zavodu PMF-a Sveučilišta u Zgrebu gdje je ostao raditi punih 37 godina obavljajući različite dužnosti poput asistenta, docenta, izvanrednog i redovitog profesora te predstojnika Zoologijskog zavoda. Profesor Matoničkin je predavao niz stručnih predmeta te je iz istih organizirao praktikume i ljetne terenske nastave za studente i nastavnike osnovnih i srednjih škola.

U svom znanstvenom radu profesor Matoničkin je posebnu pažnju posvetio proučavanju utjecaja čovjeka na vodene ekosustave te je na temelju znanstvenih spoznaja često davao preporuke za rješavanje problema vezanih u zaštitu vodotoka. Bio je stalni suradnik časopisa Priroda te je jedan je od osnivača Hrvatskog ekološkog društva. Tijekom bogate znanstvene i nastavne karijere bio je član Hrvatskog prirodoslovnog društva, Hrvatskog biološkog društva, Hrvatskog entomološkog društva i Hrvatskog antropološkog društva.  Bio je član Savjeta NP Plitvička jezera i PMF-a, prodekan, predstojnik, predstavnik bivše Jugoslavije u Internationale Arbeitgemeinschaft Donauforschung u Beču, predsjednik savjeta Zoološkog vrta grada Zagreba, član Asociation for  Advencement od Science, član Societatis international islimnologorum, član The New York Academie of science te autor brojnih udžbenika i znanstvenih članaka.

Svoje rodno Virje i Podravinu uvijek je nosio u srcu što dokazuju njegova brojna predavanja u kojima je o rodnom kraju i okolišu govorio s puno ljubavi i uvažavanja. Uvijek se posebno radovao šetnjama po obroncima Bilogore i podravskim vinogradima. S posebnom pažnjom je njegovao svoj vinograd u kojem je zasadio dvadesetak sorti starinskih jabuka. Surađivao je s Lovačkom udrugom „Fazan“ iz Virja, Narodnom čitaonicom i knjižnicom te Zavičajnim muzejom iz Virja. Posebnu suradnju razvio je s OŠ prof. Franje Viktora Šignjara Virje potaknuvši mlade biologe i čuvare prirode na sudjelovanje u značajnim ekološkim projektima o čemu je često pisano u časopisu Priroda i Zelenko. Profesor Matoničkin je virovskoj školi darovao svoju stručnu knjižnicu koja je informatički obrađena pa se njezin fundus može pretraživati putem interneta. Svojim predanim radom profesor Matoničkin je nadahnuo mnoge mlade znanstvenike, nastavnike i učenike na znanstveno djelovanje i rad u prirodoslovlju. Stručnim savjetima profesor je uvijek usmjeravao i bodrio mlade ljude kroz neprestanu edukaciju o prirodi i njenim ljepotama koje treba sačuvati za buduće generacije. Poznati Virovec, profesor Matoničkin umro je nakon kratke bolesti 2. ožujka 2008. u 93. godini života. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj uz svoju suprugu Danicu.

Tekst je pripremila prof. Irena Tišljar.

Život i djelo prof. dr. Ive Matoničkina plijene pažnju i današnjih istraživača. Tako je magistar Dražen Podravec iz Virja o njemu napisao izvorni znanstveni rad koji je objavljen u 29. broju časopisa za multidisciplinarna istraživanja Podravina 2016. godine.