Fran Barac, svećenik i političar (1872. – 1940.)

aFran Barac, svećenik, teolog, pedagog i političar, rođen je u Šemovcima 26. kolovoza 1872. godine. Otac Tomo vodio je u Šemovcima trgovinu i gostionicu. Nakon završene pučke škole u Šemovcima i Virju, školovao se u gimnaziji u Požegi i Zagrebu, a bogosloviju je završio u Zagrebu 1894. godine, kad je i zaređen. Ujesen iste godine stupio je u službu u Nadbiskupskoj kancelariji, a već u veljači 1895. postao je gimnazijski kateheta i prefekt požeškog kolegija. U razdoblju od 1900. do 1904. godine tijekom praznika usavršavao se na sveučilištu u Fribourgu i Louvainu. Doktorirao je 1902. godine u Zagrebu. U Požegi je bio do kraja 1909., a zatim postaje kateheta na gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu (do 1911.). Potom je imenovan izvanrednim, a 1913. godine i redovnim profesorom apologetike i opće dogmatike na Bogoslovnom fakultetu. U dva je navrata bio dekan Bogoslovnog fakulteta i rektor Sveučilišta u Zagrebu.

c

Barčeva kuća u šemovcima, slika desno dolje

Vodio je izgradnju sjemeništa i obavljao službu rektora Nadbiskupskoga dječačkoga sjemeništa na Šalati. Zaslužan je za osnutak Hrvatske bogoslovne akademije (1922.) u kojoj je bio podpredsjednik i predsjednik. Godine 1925. imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog. Bio je aktivan sudionik stvaranja Države SHS i Kraljevine SHS. Sudjelovao je u radu Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918. godine i održavao vezu između predstavnika političkih stranaka u zemlji i članova Jugoslavenskoga odbora.

d

Barčeva klijet, danas u vlasništvu obitelji Kopas

Politički je djelova za afirmaciju Hrvatske i federalističkog uređenja Kraljevine SHS. Zbog svojih političkih aktivnosti i stavova, bio je sputavan u napredovanju, pa ga je ministar Pribičević prijevremeno umirovio (1924.), ali je iduće godine vraćen u službu. Radio je do umirovljenja 1937. godine. Bio je podpredsjednik Hrvatske federalističke stranke (1926.). Svojim prilozima i aktivnim sudjelovanjem popularizirao je znanstveni rad i nastojao pomoći razne dobrotvorne akcije. Bio je urednik Katoličkog lista (1914. – 1919.) i suurednik Bogoslovske smotre (1912. – 1918.). Napisao je dva srednjoškolska udžbenika iz liturgike i dogmatike, te objavio više stručnih članaka, teoloških rasprava, recenzija i studija iz područja katehetike i pedagogije. Umro je u Zagrebu 20. IX. 1940. godine.

f g

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!