Šandor Braun, dobrotvor iz Đurđevca


10561574_524164234382010_7989441999215761850_nŠandor (Aleksander) Braun rođen je u Đurđevcu 29. srpnja 1877. godine. Sin je Emanuela Brauna, poznatoga židovskoga veleposjednika i vlasnika jednog od najvećih mlinova u Podravini. Završio je gimnaziju te učio hebrejski, da bi s bratom Ljudevitom (Ludwig) naslijedio očeve poslove u mlinarstvu. Đurđevečki paromlin preuzeo je 1937. godine. Dolaskom ustaša na vlast ubrzo su počeli progoni i hapšenja, te odvođenja Židova u logore. Vidjevši kakvo bi ga zlo moglo snaći, iskoristio je svoja poznanstva, ali i novac, te se domogao garancije ustaškoga poglavnika Slavka Kvaternika, s kojim se otprije znao.

10383836_524164317715335_6967072678542962156_o
Šandor Braun sa svojim zaposlenicima. jedna od njegovih posljednjih fotografija prije uhićenja (iz zbirke Matije Vogrinčića)

Također družio se i s nekolicinom ondašnjih političara i uglednika koji su dolazili u lov na njegovo imanje na Peskima. Premda je imao dobru zaštitu, nije se uspio spasiti pred ustašama. Kad je 1942. godine pao Kvaternikov utjecaj u vrhu vlasti došao je red i na Braunove.
Zajedno sa suprugom Elizabetom /Elly ( rođ. Mautner, 4. V. 1890. od oca Alberta i Laure rođ. Müller) i sinom Borisom (rođ. 1920.), uhapšen je 21. listopada 1942. i zatočen do 7. svibnja 1943. godine u Zagrebu na Savskoj cesti. Potom su deportirani u logor Auschwitz, gdje su ugušeni u plinskoj komori. Sin Boris jedini se spasio iz logora. Od odvođenja u logor spasila se jedino kćer Štefica (rođ. u Đurđevcu 1911., udana Durman u Zagrebu), koja je također preživjela rat. Sva im je imovina  pokradena i rasprodana.

10363476_524164661048634_4639480751706589132_o
Braunova kuća, desno (razglednice iz zbirke Martina Mahovića)

Obitelj je bila imućna. Osim obiteljske kuće s paromlinom i gospodarskim dvorištem u središtu Đurđevca, Šandor je u Zagrebu posjedovao trećinu kuće u vrijednosti od oko 200.000 dinara, te posjed na Đurđevečkim peskima, zvan Braunova pustara. Na posjedu od 153 jutra, od toga 55 jutara mlade borove šume, bila je podignuta zgrada jednokatnica, staja, svinjac za stotinjak tovljenika, skladište i silos, te zasađen vinograd na nekoliko jutara. Imali su i staju sa desetak krava, šest konja, 50 ovaca, kamion, automobil i nekoliko fijakera.
Šandor je osobito bio poznat kao dobrotvor koji je redovito pomagao kulturna društva, školsku djecu, svoje zaposlenike, a napose đurđevačku sirotinju, pomažući ih novcem, obućom, odjećom i brašnom. Tako je jedna gradska ulica po njem dobile ime, ne samo zbog karitativnog i humanitarnog djelovanja, već i obiteljskog doprinosa razvoju đurđevečkoga i podravskoga mlinarstva.
10348921_524164801048620_1143284246831821412_o 10547199_524164521048648_5272913289430398105_o

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!