Budući da je u komunističkoj Jugoslaviji bio običaj da škole i razna društva nose imena zaslužnih komunista, tako je i đurđevečka gimnazija nosila ime Vilima Galjera.

Galjer rođen je 11. siječnja 1911. godine u Prugovcu. Iškolovao se za poštanskog službenika. Još u gimnazijskim danima postaje članom Saveza komunističke omladine (SKOJ) u Bjelovaru. Poslije završenog školovanja radio je u poštama u Slavonskom Brodu, Osijeku i Zagrebu, gdje se ilegalno bavio revolucionarnim radom. Član je Komunističke partije od 1940. godine, pa sudjeluje u osnivanju partijske organizacije u pošti Zagreb 2, gdje je radio, te postaje njezinim sekretarom. Gimnazija je „zaslužila“ njegovo ime jer je bio jedan od sudionika diverzije na telefonsku centralu u Glavnoj pošti u Jurišićevoj ulici u Zagrebu 14. rujna 1941. godine. Odmah nakon diverzije Galjer je s ostalim sudionicima otišao na Kordun u partizane, jer mu je prijetilo uhićenje ustaških vlasti. Nakon dolaska u postrojbu odmah je postavljen za zapovjednika jedne čete 2. kordunaškog partizanskog odreda koji je djelovao na području Slunja. Komunistički povjesničari hvale i njegovo rukovođenje partizanskom jedinicom na terenu, no ne i Hrvati slunjskoga kraja koji su dobro osjetili njegovo  „rukovođenje“ u kojem su stradali kao civili. Galjer poginuo je u borbi s ustašama 4. ožujka 1942. godine u Šturliću kod Slunja. Narodnim herojem proglašen je 27. studenoga 1953. godine.

Osim gimnazije njegovo ime nosili su i izviđački odred, nogometni stadion i ulica u Đurđevcu, nogometni klub u Prugovcu te, znakovito, Kulturno-umjetničko društvo poštanskih službenika u Zagrebu.