Kada se govori i piše o povijesti Podravine obavezno se spominje ime Luke Sekelja. Bio je to veleposjednik i vojskovođa kojem je kralj Ferdinand I. Habsburgovac 1546. godine povjerio tri važne utvrde u Podravini, u današnjim Đurđevcu, Virju i Koprivnici, kako bi u njima uspostavio obranu od Osmanlija. Prezime obitelji kroz povijest bilježilo se na različite načine: Székely, Zekel, Zäckl, Sekelj i dr.

Preci Luke Sekelja od 15. stoljeća aktivno su sudjelovali u obnašanju različitih funkcija na području današnje Hrvatske, ali i u različitim sukobima. Obitelj Sekelj potječe iz Erdelja, a osim ondje posjede su imali u Štajerskoj i Hrvatskoj. Kada su postali vlasnici Đurđevca svojem su prezimenu dodali „od Svetog Jurja“ ili „od Đurđevca“. Kasnije su članovi obitelji nosili pridjevak „de Kevend“. Obiteljskim su vezama bili povezani s poznatim plemićkim obiteljima kao što su Draškovići i Keglevići. U drugoj polovini 15. stoljeća živio je Toma Sekelj koji je, između ostaloga, bio slavonski ban. U isto vrijeme živio je Ivan Sekelj koji je bio hrvatsko-dalmatinski ban, a sin mu je bio Jakov Sekelj (oko 1440. – 1504.) u čije doba je obitelj stekla slovenski grad Ormož. Od tada se obitelj naziva i „Ormoški“ ili „od Ormoža“ kao i „od Friedaua“ („von Friedau“). Nikola Sekelj je početkom 16. stoljeća bio jajački ban.

Iz takve je obitelji potekao i Luka Sekelj koji je u povijesti Podravine ostao zapamćen kao organizator obrane od Osmanlija sredinom 16. stoljeća. Osim spomenutih posjeda stekao je grad Kostel i dio posjeda u Krapini. Rođen je oko 1500. godine kao sin Jakova i Margarete Sekelj rođ- Szechy. Bio je oženjen Katarinom Imreffy (Imbresi ili Imbrimović) od 1536. godine, a imao je sinove Mihovila Jakova, te kćeri Jelenu i Katarinu koja je bila udana za Gašpara Draškovića i donijela njegovoj obitelji veliki miraz. Luka Sekelj umro je u Ormožu 1575. godine. Obitelj je 1596. godine stekla barunski naslov, a izumrla je u prvoj polovini 17. stoljeća.