Gospodarstvenik Matija Peršić (1876. – 1943.)


Industrijalac, osnivač i vlasnik paromlina u Virju   Matija Peršić rođen je 10. ožujka 1876. godine u Ferdinandovcu. Potječe iz brojne i siromašne krajiške obitelji Ivana i Terezije Peršić rođ. Gašparić. Kao trinaestogodišnjak je pošao na učenje obrta u Mađarsku i tako došao i do Graza te ondje izučio strojobravarski zanat. Na Tehničkoj visokoj školi u Grazu je 1901. godine položio ispit za strojara parnih strojeva.

Godinu dana kasnije se oženio Antonijom Albrecht čija je obitelj imala vrtlariju u Grazu. U njihovom braku rođena su četvorica sinova koji su umrli u dječačkoj dobi i dvije kćerke. Njih je Matija Peršić odgajao kao sinove i svoje nasljednice u poslu koji je osnovao u Podravini. Naime, 1912. godine Peršić je sagradio paromlin u Virju. Napornim radom i odricanjem povećavao je kapital obitelji pa je sagradio i dvije kuće u Koprivnici, a oko paromlina u Virju izgradio pravu industrijsku zonu. To mu je pribavilo i ugled u društvu pa je bio uključen i u politički život mjesta u kojima je živio u radio – Koprivnici i Virju.

Iako se mlađa kćerka Štefanija 1928. godine udala za mlinarskog tehničara Josepha Hasenauera, oni nisu nastavili Peršićev posao već su se odvojili od obitelji. Zato se uz mlin i posao oko njega posebno vezala kćerka Jelisava čiji je suprug bio sudac Vinko Kolar iz Đurđevca. Zanimljivo je da je do smrti Peršić godinama radni dio tjedna boravio u Virju gdje je vodio mlin, a nedjeljom odlazio vlakom u Koprivnicu gdje je živjela njegova obitelj. Matija Peršić bio je glava obitelji sve do svoje smrti 2. studenog 1943. godine. Tada je, i to u doba Drugog svjetskog rata, vođenje mlina preuzela njegova kćerka Jelisava Kolar rođ. Peršić. O Matiji Peršiću i njegovoj ulozi u razvoju industrije i obrta u Podravini najviše je pisala njegova unuka i poznata hrvatska povjesničarka Mira Kolar-Dimitrijević.

IMG_0856   IMG_0870

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine