Franjo Gaži rođen je 13. veljače 1900. godine u Hlebinama u seljačkoj obitelji čiji je otac Petar bio među osnivačima Hrvatske pučke seljačke stranke i prijatelj Stjepana Radića. Tako je i Franjo Gaži svoj politički angažman započeo kao aktivni sudionik seljačkog pokreta braće Radić te kao takav više puta bio u zatvoru. Naime, 1928. godine izabran je za potpredsjednika, a 1935. godine za predsjednika kotarske organizacije Hrvatske seljačke stranke. Franjo Gaži okušao se i kao spisatelj. Prvi puta se javnosti kao pisac predstavio u Zborniku hrvatskih seljaka koji je uredio i u Zagrebu 1936. godine objavio Ivan Sabolić. Na izborima 1935. i 1938. godine na listi dr. Vladka Mačeka bio je zamjenik Mihovila Pavleka Miškine. Po osnutku Nezavisne Države Hrvatske u travnju 1941. godine za Franjom Gažijem i Mihovilom Pavlekom Miškinom raspisana je tjeralica kao dio pritiska na vodstvo podravskog HSS-a. Miškina i Gaži su uhićeni zajedno s Tomom Gažijem i Stjepanom Prvčićem u srpnju 1941. godine i osuđeni na smrt. No, izvršenje smrtne kazne bilo je odgođeno i pušteni su na slobodu uz ograničeno kretanje.

Franjo Gaži se 1942. godine kao haesesovac priključio narodno – oslobodilačkom pokretu i 1943. godine postao je predsjednik Kotarskog NOO-a u Koprivnici. Sljedeće godine postao je pročelnik propagandnog odjela Okružnog NOO-a u Bjelovaru. U travnju 1944. godine izabran je za predsjednika partizanskog Izvršnog odbora HSS-a koji je osnovan u Taborištu kraj Slunja. Na III. zajedanju u Topuskom u svibnju 1944. godine Franjo Gaži izabran je za predsjednika ZAVNOH-a. Ujedno je bio član AVNOJ-a i potpredsjednik Zemaljskog odbora JNOF-e Hrvatske. U kolovozu iste godine postao je potpredsjednik Nacionalnog komiteta narodnog oslobođenja Jugoslavije te povjerenik za poljoprivredu pri Predsjedništvu ZAVNOH-a. Od 1945. do 1953. godine obnašao je dužnost potpredsjednika vlade Narodne Republike Hrvatske. Odlikovan je Ordenom narodnog oslobođenja. Umro je u Zagrebu 15. studenog 1964. godine. Jedna ulica u gradu Koprivnici nosi ime Franje Gažija.

Izvori: Kolar-Dimitrijević, Mira, Hrvoje Petrić. Prilozi povijesti seljačkog pokreta u Podravini: od početaka do 1945. godine. Koprivnica: Meridijani, 2015.; Narodna vlada Hrvatske, formirana u gradu Splitu dana 14. travnja 1945. Državno nakladno poduzeće Hrvatske, 1945.; Šadek, Vladimir. „Politika ustaša i komunista prema haesesovcima u kotarima Koprivnica i Đurđevac (1941.-1943.)“. 110 godina Hrvatske seljačke stranke, zbornik radova.  Zagreb: MH, Povijesno društvo Križevci, Zaklada braće Radić, 2015.; Zbornik hrvatskih seljaka I, uredio Ivan Sabolić. Zagreb: Naklada knjižnice Selo govori, 1936.; Šadek, Vladimir. Podravina u Drugom svjetskom ratu i poraću (1941.-1948.). Koprivnica: Meridijani, 2017.