Na raznim zemljovidima i kartama, kao i prema sjećanjima starih Đurđevčana, nalazimo dva  toponima čija imena dolaze od glagola „krčiti“. To su Pod krčom i Krčevine. Oba se nalaze u blizini Đurđevca. Prvi uz cestu prema Mičetincu  a drugi prema Grkinama. Sama riječ govori da je riječ o krčenju. Osim toga, postoji i toponim Laz, koji također ima značenje krčevine, a nalazimo ga na ferdinandovečkom području, te predstavlja istoimeni konak. Ovi nazivi nastali su još u krajiško doba kada se krčenjem šuma i šikara krajišnici stvarali novo obradivo tlo. Još za vrijeme osmanske prisutnosti na ovome području prijašnje oranice godinama su obrasle u gusto raslinje i šikare. Kako je osmanska opasnost jenjavala, rastao je i broj stanovništva, odnosno povećavao se broj duša u obiteljskim zadrugama. Da bi se mogli prehraniti morali su povećati dotadašnje površine svojih oranica. Nove površine priskrbili su krčenjem zapuštenih oranica, ali i pojedinih šumskih dijelova (šumarci, rubovi šuma), za što su morali ishoditi dozvolu krajiških vojnih vlasti. Iskrčene šumske parcele uglavnom su se nalazile podalje od Đurđevca i na njima su nastali takozvani konaki. Krajišnici su na njima isprva napasali svoju stoku, a iskrčene parcele pretvarali u oranice, a najposlije na njima podigli štagljeve, staje i kuće. Stoga sam naziv Krčevine često susrećemo širom Podravine.