Godine 1890. općini Đurđevec pripadala su sela: Budrovec, Čepelovec, Kalinovec, Sirova Katalena i Mičetinec, a samome Đurđevcu i konačka naselja, odnosno Đurđevečki konaki (Bakovci, Grkine, Hladna voda, Kranjica, Lepa greda, Pavlanci, Rakite, Severovci, Trepče). Prema podatcima ovdje korištenog izvora evidentirano je ukupno 2.049 kuća i 12.565 stanovnika na području cijele općine, od toga: Budrovec (kuća 166 / žitelja 920), Čepelovec (144 / 851), Sirova Katalena i Pod zidom (93 / 630), Mičetinec (50 / 329) i Kalinovec (326 / 2.086). Kalinovcu su pripadali i Kalinovečki konaki: Draganci (Batinske 27 / 156 , Peski greda 8 / 37), Mirkovci (Rastova greda kod Bistre 15 / 102, Rastova greda kod Tolnice 8 / 38, Lomi 5 / 21) i Rog kanal (Molvice 19 / 113, Peski državni 1 / 6, Špoljarov kut 6 / 30). Ovom prilikom statistički ćemo prikazati Đurđevec i pripadajuće mu konake. Đurđevec je posjedovao 974 kuće i 6.019 stanovnika, od toga 2.907 muških i 3.112 ženskih. Velikom većinom prevladavaju su rimokatolici, a od ostalih navedena su 2 grkokatolika, 25 pravoslavaca, 6 evangelista i 42 Židova. Svi katolici pripadali su župi sv. Jurja mučenika u Đurđevcu, osim Sirove Katalene koja je bila u sastavu župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Šandrovcu. Pravoslavni žitelji pripadali su parohiji u Plavšincu, a Židovi Židovskoj općini u Bjelovaru. O Đurđevečkim konakima prikazano je sljedeće stanje:

Izvor: Političko i sudbeno razdieljenje kraljevina Hrvatske i Slavonije i repertorij i mjesta po posljedcih popisa godine 1890., Zagreb, 1892.