Zemljišne zajednice nastale su na teritoriju Hrvatske i Slavonije za bivše Austro-Ugarske Monarhije, a nestale su po završetku Drugoga svjetskog rata odredbom Sabora NR Hrvatske, odnosno proglašenjem imovine zemljišnih zajednica općenarodnom imovinom. Porijeklo zemljišnih zajednica na đurđevečkom području leži u prijašnjim krajiškim mjesnim općinama. Nastale su razdvajanjem krajiške zemljišne zajednice nakon razvojačenja 1871. godine. Zajedničko uživanje skupnih nekretnina, započeto u seoskim općinama, nastavljeno je u zemljišnim zajednicama. Riječ je o zajedničkim šumskim površinama i pašnjacima kojima su se služili pravoužitnici određene općine. Njima je pripadalo skupno uživanje određenih zemljišta koja su trebala biti uređena i upisana u gruntovnici kao zemljišna zajednica. Regulirane su Zakonom o uređenju zemljišnih zajednica od 25. travnja 1894. godine. Pored pravne osobnosti njezinih ovlaštenika, sama zemljišna zajednica imala je vlastitu, od njih odijeljenu pravnu osobnost, što je specifična i pomalo neuobičajena pravna konstrukcija, koja je pravno bila neobična i vrlo složena, jer se na njih primjenjivao niz različitih pravila, nerijetko donašanih u formi podzakonskih (upravnih) propisa. Određen red trebao je donijeti spomenuti zakon ali su se događali razni primjeri zloupotreba, prisvajanja, lošeg gospodarenja i sličnih pojava u vezi sa zemljišnim zajednicama. Zbog toga je tijekom 1904. godine u svim većim naseljima na đurđevečkom području došlo do velikih buna i nemira seljaka. Posljedice su bile velike, napadnuta je gruntovnica i njeni službenici u Đurđevcu, interveniralo je i oružništva, a u Pitomači bilo je i mrtvih. Slično je bilo i 1917. godine u Virju, nakon čega je petnaestak Virovaca završilo na sudu.

Izvori: https://hrcak.srce.hr/file/210625; https://hrcak.srce.hr/file/330791; https://hrcak.srce.hr/file/66236

Fotografija: https://www.poslovni.hr/hrvatska/upis-u-zemljisne-knjige-ubuduce-ce-ici-samo-preko-odvjetnika-i-biljeznika-4330798