Prugovec je na arheološkoj karti Podravine zauzeo značajno mjesto, odmah od početaka arheoloških našašća i istraživanja od 1880-ih. Neki Pintarec, pastir iz Prugovca, 1887. godine napasao je stado pola sata hoda jugozapadno od istoga sela na pjeskovitom pašnjaku Peskulače, kod šumice Mali bukvić. U jarku Majstorovićeve oranice zasijane raži opazio je dva velika bakrena novčića. Kopao je na istome mjestu te pronašao u donjem dijelu keramičke posude još oko 260 komada. Prema izvješću, na tom su mjestu seljani i prije pronalazili pojedinačne nalaze: kovanice, keramiku i željeznu trosku. Pastiri su kovanice međusobno podijelili i razdijelili drugima, što je poslije utvrdio kotarski pristav Slavko Horvatić u Đurđevcu, ovlaštenik Ravnateljstva arheološkog odjela Narodnog zemaljskog muzeja u Zagrebu. Na uvid je poslao osam kovanica u posjedu Đure Pavlekovića, tri kovanice đurđevečkoga industrijalca Šandora Brauna i dvije Đurđevčana Josipa Nöthiga, vlasnika trgovine u Kloštru. Pavleković je pak 35 svojih komada dao sudbenom pristavu u Brodu Josipu Galjeru i 12 M. S. iz Virovitice. Učitelj Đuro Belobrk u Prugovcu pribavio je 40 kovanica, po jednu su posjedovali učiteljica u Prugovcu Marija Sabljić i trgovac Ladislav Beluš u Zagrebu. Na kraju je muzej od navedenih vlasnika otkupio 107 kovanica. Od preostalih, određeni broj kovanica Židovima je prodao učitelj Mato Belobrk u Sesvetama, nekoliko ih je imao Židov Sreiber iz Prugovca, trgovac Winkler iz Kloštra, a pojedine su završile već kod trećih osoba. Muzej je odabrao 77 dobrih kovanica, ostale su bile dvostruke ili istrošene i znatno oštećene. Među njima nalazi se novac careva Vaspezijana (1), Domicijana (1), Trajana (13), Adrijana (28), Antonina (18), Marka Aurelija (4), Lucija Aurelija Vera Komoda (1), Adrijanove supruge Sabine (2), starije Antoninove supruge Faustine (8) i Faustine, mlađe Aurelijeve supruge (1). Točnije, riječ je o sestercijima i dupondijima, rimskome carskom novcu. Muzej je iz okolice Prugovca pribavio još 14 kovanica rimskog novca kao pojedinačnih nalaza. Njih je prikupio Gustav Fleischer, profesor realne gimnazije u Bjelovaru i povjerenik Ravnateljstva arheološkog odjela Narodnog zemaljskog muzeja u Zagrebu za Bjelovarsko-križevačku županiju.

Izvori: LJUBIĆ, Šime. „Otkriće bakrenih rimskih novaca iz I. i II. stoljeća po Isukrstu u okolici Prugovca u Podravini, svi velikoga modula“. Viestnik hrvatskoga arkeologičkoga družtva, god. X, br. 2, Zagreb, 1. travnja 1888.; DUKAT Zdenka, MIRNIK Ivan. „Nacrt numizmatičke topografije Podravine“, Podravina,vol. 4, br. 8, Koprivnica, 2005.