Prvi moderni popis stanovništva na području Hrvatske obavljen je 1857. godine u sklopu popisa u cijeloj Habsburškoj Monarhiji, tako da od te godine možemo kontinuirano pratiti broj stanovništva. Naš dio Podravine tada je spadao u Vojnu krajinu. No, to ne znači da svojevrsnih popisa dotad nije bilo. Na primjer, veći popisi na području Vojne krajine provedeni su 1785. – 1787., 1802. i 1807. godine. Postoji obimna građa o naseljima i stanovništvu Hrvatske u mnogim domaćim i inozemnim arhivima ali je ona uglavnom neistražena. Ovi popisi sadrže podatke o površinama, temperaturi i klimi, broju stanovništva, njihovu socijalnom položaju, o privredi, školstvu, svećenstvu i crkvi, upravi, političkom ustrojstvu, itd. To su sjajni podaci za sve zemlje Habsburške monarhije, pa i za povijest hrvatskih pokrajina, koji su slabo iskorišteni.

Popis iz 1857. bio je prvi popis vezan uz dan, prema stanju 31. listopada 1857. godine. Tog dana trebalo je komisijama predati ispunjene obrasce, a kontrola i revizija trajale su, po svemu sudeći dva mjeseca. Po prvi puta popis nije imao neku specijalnu svrhu (vojnu, financijsku), što također pridonosi većoj vjerodostojnosti podataka. To je bio opći popis, to jest, njime je obuhvaćeno domaće stanovništvo, prisutno i privremeno odsutno. Osim domaćeg pučanstva, popisivali su se i stranci koji su se u daljnjoj obradi svrstavali u posebne tabele. Naime, stranci su se popisivali na posebne liste.

Popis se provodio na kolektivnom upitniku, popisnim listinama u koje su se upisivali svi stanovnici jednog stana. U popisni list osim imena i prezimena upisivala su se i sljedeća obilježja:

1869. a) godina, mjesec i dan rođenja za muškarce između 14 i 20 godina, a za druge samo godina, zatim, vjeroispovijest, zanimanje, bračno stanje, mjesto pripadnosti, oznaka, je li osoba prisutna ili odsutna, a u opasku se bilježilo mjesto gdje se odsutna osoba nalazi, kao i podaci o stoci. Premda je popis bio moderan, imao je brojne slabosti, a najviše poradi toga jer je većina pučanstva bila nepismena pa su dio formulara ispunjavali polupismeni ljudi koji nisu razumjeli njihov složeni sadržaj. Daljnji popisi održani su: 1869., 1880., 1890., 1910., 1921., 1931, 1948., 1953. i 1961., a nadalje svakih deset godina. Pronašli smo podatak da je popis pučanstva u Đurđevcu 1910. godine preuzelo muško učiteljsko osoblje i obavilo ga od 1. do 10. siječnja, dok nije bilo školske nastave.