Đuro Rašan (1912. – 1983.) iz Novigrada Podravskog osim književnog i novinarskog rada, bavio se i leksikografskim temama novigradskoga kajkavskog govora. Naime, u svome rodnom mjestu i po drugim podravskim selima prikupljao je nazive starih uporabnih predmeta. No sami nazivi ništa nisu predstavljali ako čovjek nije znao kako određeni predmet izgleda i čemu služi. Zato je prionuo izradi slikovnog rječnika koji je objavio u Podravskom zborniku 1982. godine. U kratkom uvodu naveo je: “Nastojao sam u njega unijeti sve ono što je činilo materijalnu kulturu ovoga kraja za posljednjih 100 godina (do 1950.). Nastojao sam zabilježiti sve nazive, ne samo za pojedine predmete, nego i za dijelove predmeta. Poradi štednje prostora izostavio sam predmete za dječje igre. Njih je već zabilježio Željko Kovačić u svome članku 1979. godine. Izostavio sam i ribarske alate koje je zabilježio Ivan Ivančan…“ Rječnik je posložio tako da je nacrtao predmete određene grupe te ih, kao i njihove pojedine dijelove, označio brojkama i slovima. Po jedna „tabla“ s crtežima zauzimala je jednu stranicu zbornika, ukupno 28 tabli, dok su opisi predmeta po tablama zasebno. Svoj rad Ilustrirani rječnik stare podravske materijalne kulture posvetio je pokojnom slikaru i etnografu Josipu Turkoviću. Na „tablama“ su se našli slijedeći predmeti: Dijelovi stare drvene kuće, štaglja, staje, kokošinjca, ambara (građa, zidovi, pokrov, prozori, prostorije…),  vrste ograda, vrste i dijelovi bunara, zaprežna kola s dijelovima za konjsku i kravlju vuču, konjska orma i oprema za kola, oprema za oranje, ogrtanje i kultiviranje i drljanje, ručni alati za obradu zemlje, košnju i sušenje sijena, stolarski, zidarski i tesarski alati, vinska preša, bačve, posuđe za vino i vodu te alat i pribor za obradu i njegu vinove loze, kuhinjski pribor, posuđe i sve potrebno za pripremu hrane, dijelovi zidane peći, pokućstva, dijelovi groba, unutrašnjost crkve, misno ruho, predmeti za izradu platna i tkanje, dijelovi muške i ženske odjeće i obuće… Rašanov rječnik posebno je vrijedan jer daje opisni i slikovni prikaz pojedinog predmeta, puno više nego klasični rječnik. Stoga je i danas primjenjiv i često posluži pri pisanju etnografski tema.