Registracija zaprežnih kola


Fotografiju snimio Marijan Slunjski

Registriranje automobila, motocikala, pa i bicikala provodilo se još od prije Drugoga svjetskog rata. No na red su došla i zaprežna kola koja su također prometovala na našim cestama i putovima, i to u velikom broju jer se skoro svaka kuća bavila poljoprivredom, a time je posjedovala i zaprežna kola. Ne možemo pouzdano reći od kad su se kola morala registrirati, ali raspolažemo s podatcima iz lokalnih novina koji govore i registraciji. U članku piše da se 10. veljače 1970. godine u Đurđevcu održao sastanak Savjeta za opću upravu i unutrašnje poslove, na kojem se raspravljalo o ovoj potrebi. Donesena je odluka da se sva zaprežna vozila moraju registrirati do kraja iste godine. O odluci se potom raspravljalo i na sjednici Općinske skupštine. Osim registracije kola su morala imati i osvjetljenje za noćnu vožnju. Iako je zakon zahtijevao i posjedovanje uređaja za kočenje (ručni ili nagazni), registriranje se moglo obaviti i bez njega. Kočnice su posjedovali samo oni koji su vozili takozvane gumejnake ili platone. Registracija se naplaćivala 30 dinara, a kazna za neregistrirana kola iznosila je 30-300 dinara. Tako su svaka zaprežna kola dobila bijelu emajliranu registarsku pločicu koja se pričvrstila na desne lojtre. Na pločici je pisalo ime općine i registarski broj.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!