Svojevrsni gradonačelnik Đurđevca u doba kada to naselje još nije imalo status grada, ali je imalo određenu samoupravu u razdoblju između dva svjetska rata bio je Đuro Međimorec (1876.-1952.). Nazivao se tada glavarom i upravljao je Zemljišnom zajednicom koja je raspolagala javnim dobrima u Đurđevcu. Tako je njemu bila povjerena briga za mnoge komunalne poslove u Đurđevcu. Zanimljivo je da se je vrlo dobro snalazio u tome poslu iako je bio iz seljačke obitelji, za razliku od načelnika koji su bili na čelu Đurđevca u ranijem razdoblju, odnosno prije Prvog svjetskog rata. Njegovi potomci sačuvali su bogatu dokumentaciju o njegovom djelovanju pa odande prenosimo nekoliko osnovnih podataka.

Đuro Međimorec rođen je u Đurđevcu 31. ožujka 1876. godine kao sin Mate i Barbare Međimorec rođ. Pavlović. Otac Mato umro je dva tjedna prije rođenja sina Đure pa je brigu o odgoju preuzela majka i šira obitelj. Čitav život ostao je vezan za Đurđevec gdje je 1896. godine zasnovao obitelj s Martom Katulić. U njihovom braku rođeno je četvero djece; dvojica sinova i dvije kćeri. Umro je 20. prosinca 1952. godine.

Nije poznato na koji je način došao na čelo Đurđevca u međuratnom razdoblju. Iz dnevničkih bilješki koje je vodio doznajemo da je to bilo početkom 1920-ih godina. Po političkom opredjeljenju bio je sklon seljačkoj stranci i pokretu Stjepana Radića. Kao glavar Zemljišne zajednice između dva svjetska rata imao je vrlo širok djelokrug poslova. Tako su se na dnevnom redu sjednica koje je vodio nalazila najrazličitija pitanja kao što je upravljanje grobljem, iznajmljivanje stambenih i gospodarskih objekata u utvrdi Stari grad, upravljanje sajmištem, parcelacija zemljišta, utvrđivanje šteta na poljima, davanje novčane i materijalne pomoći stradalima u požarima ili u slučajevima ugibanja stoke, briga oko mjesne klaonice, rješavanje sporova oko zemljišta u Đurđevcu i na đurđevečkim konacima i slično. Rukovodio je gradnjom i opremanjem kapele sv. Rozalije 1925. godine, a Zemljišna zajednica izgradila je nekoliko raspela početkom 1930-ih godina. U to doba novac u blagajnu namicao se i od rasplodne stoke (pogotovo bikova) pa je o njihovom uzgoju i rasplodu posebnu brigu vodio Đuro Međimorec.