Vrlo popularni predmeti koji predstavljaju pobožnost žitelja Podravine su kipici ili svetačke sličice. Često se pogrešno nazivaju svetim sličicama iako je ispravniji naziv svetačke sličice. Naziv kipic potječe od umanjenice za riječ kip koji označava svetačke velikih formata koje su visjele na zidovima starinskih kuća. Kipici su imali drugačiju namjenu te ih nalazimo prvenstveno u molitvenicima gdje su označavali pojedine stranice.
Osim svetaca i božanskih osoba (Bog, Isus Krist, Duh Sveti) te Blažene Djevice Marije, na kipicima su prikazani različiti biblijski i alegorijski prikazi, pa čak i žive osobe. O ovom posljednjem svjedoče kipici na kojima se nalazi lik pape, nekog (nad)biskupa, redovnika ili redovnice. Takvi kipici otisnuti su u posebnim prilikama njihovog života kao što su jubileji ili obljetnice.
Kipici su bili omiljeni predmet za darovanje pogotovo kao uspomena na različite svečanosti i sakramente. Tako su vjeroučitelji, svećenici i časne sestre darovali kipice djeci prilikom primanja sakramenta prve svete pričesti i krizme. Svećenici su redovito izrađivali kipice s posvetom kao uspomenu na slavlje prve svete mise (mlade mise), a redovnice i redovnici kao uspomenu na primanje zavjeta. Prijateljice i prijatelji, đaci i članovi obitelji nekada su redovito jedni drugima darivali kipice, pogotovo kada su hodočastili (najčešće u Mariju Bistricu). Svetačke sličice imale su važnu ulogu i u pogrebnim običajima jer su stavljanje uz pokojnika u lijes. Zbog toga, nažalost, mnoge stare kipice nemamo sačuvane.
KOMENTARI