Može se reći da su nakon prve izvedbe scenskoga prikaza Legende o Picokima 1968. godine, sama legenda i picok postali veoma popularni u Podravini. Tako je picok odmah stupio u promidžbene vode. To je iskoristilo prehrambeno poduzeće Podravka u Koprivnici, pa je picoka uvrstilo u reklamu o kockama svoje kokošje juhe. Naime, Podravka je bila sponzor scenskog prikaza pa je narodnu predaju o ispaljivanju picoka topom na Osmanlije upotrijebila u tu svrhu. Riječ je crtežu koji predstavlja osmansku opsadu utvrde Stari grad, te kako se picok ispaljuje na protivnički tabor. Međutim, picok je prikazan u obliku njezina proizvoda – kocke kokošje juhe na kojoj dominira čak i danas prepoznatljivi pijetao. Bjelovarska sirana Sirela 1980-ih stavila je na tržište liniju topljenih sireva Picok, što je hvale vrijedno jer je vodstvo tadašnje Sirele vrlo dobro prepoznalo ulogu i tradiciju đurđevečkog govedarstva i mljekarstva, što se najposlije potvrdili i proizvodnjom sira Podravec. Picok je kao simbol, sastavni dio logotipa gradskog hotela, gradskog i županijskog grba, bivše mljekare, Radio Đurđevca i esperantskog kluba, zatim Turističke zajednice grada Đurđevca,  planinarskog društva i skautskog odreda. Treba napomenuti da se pijetao, kao simbol, pojavio još 26. siječnja 1941. godine na glavnoj skupštini društva Podravac-Bilogorac kada je postao sastavnim dijelom njegova grba. Tako je picok narastao do đurđevečkog simbola, a ozbiljno mu konkurira onaj iz Podravke. Đurđevčani obično kažu: Podravkin je poznat, ali je naš stariji!  Pijetao je simbol plodnosti, znak budnosti i pripravnosti. U seoskom dvorištu on je gazda, kukurikanjem navjestitelj dana i dolaska koga u dvorište. Njegova glinena figura odavna krasi podravske krovove kao istjerivač duhova. Bez obzira čiji je, pijetao-picok je zaštitni znak Đurđevca, Podravine i županije, točnije predstavlja Podravca, marljivog i vrijednog gospodara koji zna brinuti i skrbiti za svoje oranice, obitelj i dom.