Časopis za kulturu i prosvjetu Kaj, koji izlazi od 1968. godine, objavljuje radove o kajkavskoj književnosti, kulturi i povijesti kajkavskoga govornog područja. Prvi broj posvećen Podravcima đurđevečkog područja izdan je u lipnju 1969. godine. U prvom članku književnik Mato Kudumija predstavio je pjesnika Grgura Karlovčana. Kudumija je napisao Karlovčanov kraći životopis i isječak iz uvodnog teksta njegove pjesničke knjižice Srce nad ravnicom, izdane u Đurđevcu 1968. godine. Pored toga izdvojeno je i pet njegovih pjesama. Slijedi tekst učitelja Martina Mihaldinca o naivnom slikaru Miji Kovačiću iz Gornje Šume, tada mladom tridesetogodišnjaku, a Krešimir Šalamon predstavio je pak kipara i slikara Ivana Tomerlina iz Đurđevca. Detalj Kovačićeve slike Povratak s ribolova ujedno krasi naslovnicu časopisa. Luka Hrvatić pisao je o pjesniku Petru Preradoviću povodom njegove 150. obljetnice rođenja, a Mirko Lauš o kino-klubu Slavica u Pitomači. Iz Kudumijeve knjige Đurđevac u svijetu i vremenu objavljen je dio teksta pod naslovom Đurđevački Stari grad i Picoki. U njem je riječ o povijesti đurđevečke utvrde i poznatoj legendi o Picokima. Na kraj teksta Kudumija uvrstio je mali rječnik manje poznatih riječi đurđevečoga kajkavskog govora. Nakon toga slijedi rad povjesničara Josipa Adamčeka, Opis gospodarskog stanja i vlastelinstva Đurđevca, Prodavića i Koprivnice 1548. godine. Riječ je o prepisu starog spisa iz tadašnjeg Arhiva Hrvatske u Zagrebu. Dr. Franjo Židovec, tada umirovljeni učitelj i etnomuzikolog, napisao je članak Hrvatske narodne popijevke iz Đurđevca, zajedno s tekstovima 17 narodnih pjesama. Martin Mihaldinec donosi potom pregršt podravskih narodnih poslovica. U književnom dijeli objavljena je novela Narodni mučenik učitelja i književnika Đure Sudete, narodna priča Kak so deca vidla dušu, pisca Đure Rašan iz Novigrada Podravskoga i  narodna priča Sirota, Josipa Biškupa. Miroslav Dolenec Dravski autor je testa Što Kokalji imaju a što nemaju, u kojem ironično piše o Đurđevčanima. Slijedi priča na kajkavskome učitelja i slikara Franje Viktora Šignjara, te pjesme Miroslava Dolenca Dravskog, Zlate Lovrak i Marijana Lovraka. Časopis Kaj sve do danas nijedan svoj broj nije posvetio Podravcima, ali to ne znači da podravski autori u njima nisu bili zastupljeni.