Časna sestra Agnezija rođena je u Ferdinandovcu 12. lipnja 1915. godine kao Marija Pantelić. Poznata je kao vrsna filologinja i paleoslavistica. Njezino je djelovanje današnjoj široj javnosti potpuno nepoznato zahvaljujući njezinoj samozatajnosti, a ponajviše ignorantskom odnosu komunističkih vlasti prema katoličkim intelektualcima, djelatnicima, a osobito svećenicima, redovnicima i redovnicama. Osnovnu školu završila je u Ferdinandovcu a realnu gimnaziju u Zagrebu. U samostan sestara milosrdnica stupila je 1935. godine. Studij južnoslavenskih književnosti, francuskog jezika, narodne historije, hrvatskog jezika i književnosti sa staroslavenskim jezikom te ruskog jezika diplomirala je 1941. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Otada je radila kao profesorica hrvatskog jezika na Privatnoj ženskoj realnoj gimnaziji sestara milosrdnica do rujna 1946. godine. Od 1949. godine radila je na Staroslavenskom institutu „Svetozar Ritig“ u Zagrebu. Bavila se hrvatskoglagoljskim liturgijskim kodeksima proučavajući njihove tekstove. U sklopu svoga znanstvenog rada pohađala je i tečaj glagoljske, ćirilske i latinske paleografije i arhivistike. Godine 1960. obranila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorsku radnju Hrvatskoglagoljski kodeksi krbavskog područja u 14. i 15. stoljeću. Usavršavala se u inozemnim bibliotekama i arhivskim središtima: u Beču, Salzburgu, Innsbrucku, St. Gallenu, u Vatikanskoj apostolskoj biblioteci, u Nacionalnoj biblioteci u Parizu i Sveučilišnoj biblioteci u Mainzu. Svojim predanim radom skupila je dragocjenu građu koja joj je omogućila povijesnoliturgijsku obradu glagoljskih misala i brevijara. Posljednjih godina istraživala je razvoj glagoljskog pisma. Godine 1988. dobila je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, kao prva žena, počasni doktorat za svoja paleoslavistička istraživanja, posebno za doprinos poznavanju staroslavenskog bogoslužja. Pisala je osvrte, recenzije i istraživačke studije. Glavno je težište njezina rada na ispitivanju i dokazivanju onoga što je u liturgijskim kodeksima specifično naše. Analitički je obradila brojne misale i brevijare, otkrila je djelatnost glagoljaškoga pisara Bartola Krbavca i visoku kulturu Like i Krbave prije dolaska Turaka. Umrla je u Zagrebu 8. listopada 2008. godine.