Župna crkva, a tako i cijela župa u Novigradu Podravskom jedinstvena je u Hrvatskoj po svojem patronu, odnosno zaštitnicima kojima su posvećene. Dan župe i Općine Novigrad Podravski slavi se na svetkovinu Rastanka svetih apostola 15. srpnja. To je blagdan koji je gotovo potpuno zaboravljen u Katoličkoj crkvi, a slavi se samo na rijetkim mjestima, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Stoga je župna crkva u Novigradu Podravskom kao i cijela župa i mjesto posebna po svojim nebeskim zaštitnicima koje mještani jednostavno nazivaju “japoštoli”.

Blagdan Rastanka svetih apostola (lat. Divisio, Dimissio ili Dispersio Apostolorum) uspomena je na raspršivanje Isusovih učenika nakon njegovog uzašašća kako bi propovijedali evanđelje diljem svijeta. Nakon što su se rastali u Jeruzalemu nikada se više nisu sreli i svi su, osim sv. Ivana, podnijeli mučeničku smrt. Tako je zabilježeno u Markovom i Matejevom evanđelju te u Djelima apostolskim i drugim spisima. Blagdan se još naziva i Rastanak dvanaest svetih apostola.

Prvi poznati podaci o slavljenju ovoga blagdana potječu iz 11. stoljeća u njemačkim zemljama, a odatle se proširio po Europi ali je slavljenje zamrlo nakon nekoliko stoljeća. Stoga ovoga blagdana nema u katoličkim kalendarima, a slavi se još u nekim dijelovima Njemačke, Poljske, Francuske i u SAD-u te kod nas u Novigradu Podravskom. Kapele posvećene Rastanku svetih apostola nalaze se u Šagudovcu (Gornja Stubica) i Farkaševcu.

Župna crkva Rastanka svetih apostola je kasnobarokno sakralno zdanje podignuto na temeljima starijih sakralnih objekata u središtu Novigrada Podravskog. Bila je tu zapravo drvena kapela svetih apostola koja je zbog svojega položaja u središtu naselja u drugoj polovini 18. stoljeća postala župna crkva. Ne zna se točno otkada se u Novigradu Podravskom slavi Rastanak svetih apostola, a postoji mogućnost da je ovdje bila kapela apostolskih prvaka svetih Petra i Pavla uz koje je također vezan ovaj blagdana. Naime, ponegdje se Rastankom svetih apostola obilježava razdvajanje moći, odnosno relikvija sv. Petra i sv. Pavla što se dogodilo u 4. stoljeću kada su u Rimu podignute bazilike sv. Petra i sv. Pavla izvan zidina.

Današnja župna crkva u Novigradu Podravskom sagrađena je u prvoj polovini 19. stoljeća, točnije 1830. godine o čemu svjedoči i natpis na pročelju. Velika obnova crkve bila je 1886. i 1911. godine, a 2024. godine uređena je vanjska fasada. Župna crkva sagrađena je u doba župnika Josipa Španića. Zanimljivo je da je dio staroga drvenoga zvonika bio sačuvan i pretvoren u hambar (žitnicu) na jednom imanju u Novigradu Podravskom.

Prema opisima iz 19. stoljeća, župna crkva Rastanka svetih apostola duga je 16 metara, a široka 6,5 metara. Gradnja crkve počela je u proljeće 1829. godine i 23. travnja te godine položen je i blagoslovljen temeljni kamen. Crkva je dovršena pred kraj studenoga 1830. godine kada je svečano blagoslovljena. Crkva ima oblik longitudinalne bazilike s tlocrtom u obliku latinskog križa. Pročelje crkve svojom monumentalnošću dominira središtem naselja iako je pogled iz veće udaljenosti zapriječen visokom zgradom podignutom upravom nasuprot pročelja. Zvonik pravokutnog tlocrta izdiže se nad pročeljem, u gornjem dijelu postavljena je ura, a bakrena kapa tipična je za doba izgradnje. Za razliku od impresivne cjeline pročelja, portal je skromno naglašen i jednostavno oblikovan.

Glavni oltar u svetištu župne crkve posvećen je Rastanku svetih apostola. To je neobičan titular za jednu župnu crkvu po čemu je ova u Novigradu Podravskom gotovo jedinstvena. Naime, u Hrvatskoj nema župe koja je posvećena Rastanku svetih apostola. Rastanak svetih apostola na glavnom je oltaru prikazan na lijepom reljefu. Na oltaru su još skulpture sv. Marije Magdalene i sv. Florijana. Na gornjem dijelu oltara je Presveto Srce Isusovo. Oltari u crkvi djela su tirolskih majstora s početka 20. stoljeća.

Autori fotografija: Ilija Cikač, Josip Petras i Nikola Cik.

Nikola Cik