Spomendan svete Rozalije svečanije se slavi u Đurđevcu gdje je podignuta kapela posvećena ovoj svetici. Današnja kapela u Ulici Đure Basaričeka sagrađena je 1925. godine na mjestu prijašnje drvene kapele oko koje je bilo groblje koje se koristilo u XVIII. stoljeću. Čini se da je ta stara kapela prije bila posvećena sv. Jurju (jer je župna crkva u Đurđevcu do 1824. godine bila pod patronatom Blažene Djevice Marije od Navještenja). Na mjestu današnje kapele ranije je bila drvena kapela izgrađena od hrastovine koja je 1922. godine srušena kada je započela gradnja današnje zidane kapele. No, zbog nesloge graditelja kapela je nedovršena stajala 3 godine sve dok župnik Nikola Medvedec nije 1925. godine krenuo prikupljati financijska sredstva i poticati dovršavanje gradnje kapele (gradnja je stajala tadašnjih 150 000 dinara).  Ispred kapele je sagrađena i lijepa ograda.

Kapela je posvećena u nedjelju iza spomendana svete Rozalije, 6. rujna 1925. godine. Posvetu je obavio župnik iz Kalinovca i nekadašnji đurđevečki kapelan Slavko Fišter uz domaćeg kapelana Jakova Novosela i katehetu Ivana Šabarića jer je ostarjeli župnik Medvedec tih dana bio na liječenju. Novosagrađena kapela je za tu prigodu bila svečano ukrašena, a organizator svečanosti posvete bio je Jakov Novosel.

Kakav je bio utjecaj štovanja sv. Rozalije na svakodnevni život Đurđevčana u prošlosti? Jedan trag nalazimo proučavajući fond najčešćih ženskih imena koje su Đurđevčani davali djevojčicama pri krštenju tijekom XVIII. stoljeća. Ime Rozalija tada je bilo među 10 najčešćih ženskih imena. To bismo mogli objasniti utjecajem sv. Rozalije čija kapela postoji u Đurđevcu i u kojoj se nalazi vrijedna slika iz prve polovine XVIII. stoljeća koja prikazuje smrt te svetice čiji se spomendan slavi 4. rujna. To je vjerojatno potaknulo nešto češće nadjevanje tog imena djevojčicama u Đurđevcu.

Čitava 1925. godina – kada sagrađena i posvećena kapela svete Rozalije – bila je u znaku proslave 1000. obljetnice Hrvatskog kraljevstva. Diljem Hrvatske slavilo se onoliko koliko je isticanje hrvatstva dopuštao tadašnji režim. Mnoge proslave, kao i gradnja spomen-obilježja inicirala je Katolička crkva u Hrvata. Tako je bilo i u Đurđevcu. Na simboličan je način obilježen posljednji dan „jubilejske“ 1925. godine na što nas i danas podsjećaju dvije lipe pred kapelom svete Rozalije. One su posađene 31. prosinca 1925. godine na spomen tisućugodišnjice Hrvatskog kraljevstva – kako je u župnu Spomenicu upisao domaći kapelan Jakov Novosel. On ih naziva spomen-lipama.