Svećenik Nikola Žalec (1794. – 1867.)


Zaslužni đurđevečki župnik, podarhiđakon i začasni kanonik Nikola Žalec rođen je 11. listopada 1794. godine. Prije no što je došao u Đurđevec Žalec je službovao kao župnik u Jasenovcu i u Glini (od 21. siječnja 1843. godine), a župnikom u Đurđevcu postao je u ožujku 1857. godine. Ovdje je i umro 28. listopada 1867. godine.

Iako ne znamo mnogo biografskih podataka o svećeniku Nikoli Žalcu, a tijekom svojeg župnikovanja nije uopće upisivao podatke u župnu spomenicu, ipak je đurđevečku župu zadužio time što je 1866. godine sastavio novi svezak pomoćne matične knjige koja se naziva „Stanje duša“ ili latinski „Status animarum“. Svezak koji je sastavio župnik Nikola Žalec 1866. godine ističe se količinom i detaljnošću podataka i ljepotom rukopisa.

16 Janković-st-II
Jedna stranica iz Stalešnika s rukopisom Nikole Žalca.

Status animarum (Stanje duša, Stalešnik) jedna je od crkvenih matičnih knjiga koje su dužni voditi župnici ili upravitelji rimokatoličkih župa, a oni župnicama na najjednostavniji i najpregledniji način pružaju uvid u brojačano, duhovno, materijalno i drugo stanje čitave župe. Na našem području se Stalešnici počinju voditi od prve polovice XIX. stoljeća, odnosno od vremena zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca (1787.-1827.). Kao arhivsko gradivo najcjenjeniji su među genealozima jer su najlukrativniji izvor za sastavljanje rodoslovnih stabala. No, nisu ništa manje vrijedan izvor za povijesnu demografiju, onomastiku te kulturnu, socijalnu i  crkvenu povijest. Osim što vođenjem Status animaruma župnici sebi olakšavaju posao, time ostavljaju dubok trag za buduće generacije stvarajući neprocjenjivo arhivsko gradivo kao kulturni djelatnici. Riječ je, naime, o popisu svih obitelji u nekom naselju, odnosno župi, koje su u kjinizi poredane po starim kućnim brojevima (kbr.). Na svakoj stranici upisano je prezime neke obitelji (u prošlosti su to redovito bile mnogoljudne kućne ili obiteljske zadruge), zatim osobna imena svih članova obitelji (redom po starosti), njihov međusobni obiteljski odnos, datumi najvažnijih vitalnih događaja (rođenje, odnosno krštenje, vjenčanje i smrt) i eventualne opaske (zanimanje, porijeklo, ćudorednost itd.). S vremena na vrijeme, odnosno kada su se knjige popunile ili postale neupotrebljive radi pohabanosti, župnici su sastavljali nove sveske na temelju podataka iz prethodnih.

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine