Početak kulturnog djelovanja u Đurđevcu obilježilo je pjevačko društvo. Prema jednom svjedočenju prvo pjevačko društvo, zvano Tamburica, osnovano je u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana 1872. ili 1873. godine. Svi članovi bili su mahom iz obrtničkog i činovničkog staleža. Društvo je nastupalo na raznim svečanostima, zabavama i kulturnim priredbama, kojih tada i nije bilo previše. Vođa pjevača bio je Josip Kolar (1851. – 1894.),  veoma omiljen u mjestu kao vrstan crkveni orguljaš i pjevač. „Tamburica“ je bilo kratka vijeka, djelovala je do 1876. godine, kada je preustrojena u „Čitaonicu gjurgjevačku“. Naziv „Tamburica“ ukazuje na to da su unutar društva moguće djelovali i tamburaši, no o tome nema nikakvih podataka. Jedan podatak spominje tamburaško društvo 1897. godine, ali se ne navodi njegovo ime ni koliko je dugo djelovalo.

Po svemu sudeći bila je to neformalna grupa svirača koja je tek povremeno nastupala. Prvo pjevačko i tamburaško društvo osnovano je tek 1902. godine uzevši ime Petra Preradovića. Zbog nedostatka voditelja ugašeno je tijekom Prvoga svjetskog rata, a obnovljeno je tek 1925. godine pod vodstvom Đurđevčana Franje Židovca, učitelja i etnomuzikologa, kojega su mjesne vlasti nekako uspjeli pridobiti da dođe u Đurđevec. Zapravo, tadašnja pjevačka i tamburaška aktivnost u Đurđevcu uvelike je ovisila o njihovim voditeljima, pa tako Đurđevec nije imamo domaćeg voditelja sve do dolaska Židovca. Bili su to uglavnom glazbeno nadareni državni službenici (učitelji, pisari, orguljaši) koji su vrlo često mijenjali mjesta službovanja.

Ako bi koji i došao, zadržao se godinu dvije, što je bilo premalo vremena da se društvo ustali. Aktivnost društva ugasila se dolaskom Drugoga svjetskog rata. Što se tiče kulturno-umjetničke aktivnosti nakon rata, nakratko je djelovao KUD Grgur Karlovčan, a Današnji KUD Petra Preradović osnovano je tek 1978. godine. Danas se često u javnosti ističe kontinuirani rad KUD-a Petra Preradović od 1872./3. godine, što ne odgovara povijesnim činjenicama jer su sva pjevačka, tamburaška i folklorna društva do 1978. godine djelovala kratkotrajno s dužim prekidima. Godinu 1872./3. možemo smatrati tek početkom kulturne aktivnosti u Đurđevcu.