Učitelj Andrija Jendrašinčec iz Svete Jane (1877. – 1924. )


sveta_anaJendrašinčec je rođen u Svetoj Jani 19. listopada 1877. godine. Nižu i višu pučku školu polazio je u Virju. Budući da je bio odličan đak iz siromašne obitelji, njegovo je daljnje školovanje isprva pomagao veletrgovac Juraj Ružić iz Rijeke, a kasnije Đurđevčan Martin Starčević, kotarski šumar, dok su ga novčano pomagali mještani Virja i Đurđevca. Učiteljsku školu završio je 1903. godine u Zagrebu. Bio je učiteljem u Šušnjarima pokraj Križa a od 1913. godine u Predavcu, gdje je 19. svibnja postao i ravnatelj škole. Bio je zaslužan za obnovu škole i podizanje školskog imanja s vrtom, koje je sam održavao. U listopadu 1921. godine obolio je od sušice pa je nadalje službovao s prekidima koristeći bolesničke dopuste. Teško bolestan i shrvan tugom zbog prerane smrti dvaju sinova vukao se na učiteljskoj službi do kraja 1924. godine, kada je zbog bolesti umirovljen. Sa 13654143_1805909979640794_5899338285056416720_nsuprugom se odselio u Bjelovar, gdje je umro je u 47. godini života 15. studenog 1924. godine, uživajući u svome novom domu svega nekoliko dana. Još kao učenik pisao je domoljubnu i religioznu poeziju koju je objavljivao u virovskom Podravcu, Hrvatskom narodu (1897.), Glasniku sv. Josipa (1894., 1900., 1907.), te Pobratimu (1898. – 1899.). Kao učitelj pisao je poučne priče i crtice (Hrvatska danica, 1904. – 1907.), a objavio je i dva pedagoška članka u periodiku Škola (1909., 1913.). Na skupštini Učiteljskoga društva grada Bjelovara i bjelovarskog kotara (1919.) izabran je za tajnika društva i delegata Skupštine Saveza hrvatskih učiteljskih društava, a 1921. godine i za predsjednika Društva. Izvori i literatura iz kojih su crpljeni ovi podatci navode da se prezivao Jendrašinec, umjesto Jendrašinčec. Godine 1908. oženio je Katarinu Janaček iz Đurđevca.

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine