Jedan od istaknutih članova obitelji Zrelec iz Đurđevca bio je satnik Josip Zrelec kojega pamtimo i kao sudionika znamenite Rakovičke bune 1871. godine. Uspomenu na Josipa Zrelca sačuvao je svećenik Petar Mihinić (1870. – 1942.) koji je kontaktirao sa Zrelcem u Đurđevcu krajem XIX. stoljeća. Naime, Josip Zrelec je kao umirovljenik boravio u Đurđevcu od 1890. godine. Mihinićeva sjećanja objavljena su u listu Podravac 1941. godine.

Josip Zrelec rođen je u Đurđevcu 14. ožujka 1840. godine u mnogobrojnoj krajiškoj časničkoj obitelji Josipa i Katarine Zrelec rođ. Hodalić. Brat je znamenitog đurđevečkog liječnika (ranarnika) Petra Zrelca (1844. – 1930.), učitelja Mije Zrelca, časnika Ivana Zrelca i baždara Anđelka (Engelberta) Zrelca. Nikada se nije ženio.

O školovanju i ranijoj službi Josipa Zrelca nemamo podataka, ali znamo da se kao 30-godišnji časnik s činom natporučnika sa svojim vojnicima priključio Rakovičkoj buni koju je vodio Eugen Kvaternik 1871. godine. Kako je buna ugušena, a Kvaternik ubijen, tako je Zrelec završio u zatvoru i oduzet mu je čin natporučnika. Kasnije je bio pomilovan i nastavio je službu u vojci do 1890. godine kada je umirovljen s činom satnika (kapetana).  U rodnom Đurđevcu kupio je kuću i vinograd gdje je provodio umirovljeničke dane. Prema sjećanju Petra Mihinića bio je u Đurđevcu politički vrlo aktivan u posljednjem desetljeću XIX. stoljeća, zagovarajući pravaške ideje i to kao jedini od inteligencije koji nije morao biti u pokornosti režimu bana Khuena – Hedervaryja. Zato je snažno utjecao na Đurđevčane, pogotovo u vrijeme održavanja izbora. Bio je član ravnateljstva (1897. – 1909.) i potpredsjednik (1899. – 1900.) Banke za Podravinu, član ravnateljstva paromlina Podravina d.d. (1899.), član školskog odbora i Matice hrvatske, te utemeljitelj i član Hrvatskoga starinarskoga društva od 1896. godine.

Umro je u Đurđevcu 3. svibnja 1907. godine i pokopan je na središnjem dijelu đurđevečkog groblja uz brata Petra i njegovu suprugu Mariju nad čijim grobovima stoje impozantni nadgrobni spomenici od crnoga mramora. Nažalost, sa Zrelčevog spomenika uklonjena je fotografija.