Popis obrtnika Đurđevečke pukovnije (1802.)

Intenzivnije naseljavanje obrtnika u krajiško područje, kamo je spadao i Đurđevec, počelo je nakon 1763. godine što je uzrokovalo razvoj obrta u svim većim mjestima. Tada su se obrtnici, osim u Karlovac, Sisak i Dubicu, doselili i u Đurđevec, Virje, Pitomaču i Peteranec, točnije na područje Đurđevečke krajiške pukovnije. Vojne su vlasti naselile strane i domaće obrtnike čija je djelatnost bila usko vezana za vojne potrebe u pojedinim naseljima, a time su ujedno nastojale i povećati broj stanovništva. O broju i vrsti obrta prisutnih na području Đurđevečke pukovnije govori njihov popis iz 1803. godine, koji obuhvaća područja i drugih hrvatskih krajiških pukovnija. To su bile Lička, Otočačka, Ogulinska, Slunjska, Petrinjska, Glinska, Kostajnička, Dubička, Ivanička i Križevačka pukovnija. Popis sadrži 19 vrsta obrtnika đurđevečke pukovnije, njih ukupno 305: bačvar (15), čizmar (11), čohar (11), krojač pokrivača (1), mesar (6), štavitelj kože (48), lončar (22), kovač i potkivač (84), klobučar (3), krznar (6), kotlar (2), tkalac (1), mlinar (27), remenar (4), bravar (3), krojač (28), obućar (13), stolar (8) i kolar (12). Više obrtnika popisano je samo u Petrinjskoj pukovniji (335). U ostalim je pukovnijama popisano puno manje obrtnika. U nekima i manje od stotinu. Od svih pukovnija, đurđevečka je imala najviše mlinara, štavitelja kože, kovača i potkivača, klobučara, remenara i kolara. Uvidom u popis postavlja se pitanje zašto na području naše pukovnije nije popisan nijedan opančar, tokar, užar, sitar i tesar, na primjer. Moguće su bile pogreške pri popisu, ali je stvarni razlog slijedeći. Naši vrijedni Podravci zasigurno nisu imali potrebu za navedenim obrtnicima jer su ove vještine sami posjedovali, a tome smo i danas svjedoci jer su naši stari sve što se god moglo izrađivali sami kod kuće. To nam potvrđuje i samo jedan popisani tkalac. Podravcima, a ponajviše Podravkama, tkalac zaista nije bio potreban jer je svaka žena znala tkati. Prema tome, vojna vlast zaista nije naseljavala obrtnike prema njihovim željama nego prema stvarnim potrebama određenoga područja i naselja.

Izvor: Peter KRAJASICH, Die Militärgrenze in Kroatien mit besonderer Berücksichtigung der sozialen und wirtschaftlichen Verchältnisse in der Jahren 1754. – 1897., Disertationen der Universität Wien, Wien, 1971.

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!