Stjepan Radić je nedugo nakon osnivanja Hrvatske pučke seljačke stranke 1904. godine napisao: „Hrvatska Podravina od Koprivnice do Virovitice može se smatrati za kolijevku seljačke stranke, jer je tu naš sviet iskreno odan svojoj kršćanskoj katoličkoj vjeri, jer nema gotovo nimalo tudjinca, jer su gotovo svi ljudi pismeni, a većinom i dobri gospodari, pa su zbog svega toga mogli dobro shvatiti i od srca prigrliti nauk seljačke stranke“. U tome mu je uvelike pomogao Peroslav Ljubić iz Virja, izdavač i urednik Podravca, kasnije Hrvatskih novina, budućeg glasila stranke. Oba su početkom 1904. godine obilazili podravska sela i okupljali pretplatnike Radićeva Doma te Hrvatskog naroda, Hrvatske misli i Hrvatskih novina kao jezgre budućih stranačkih organizacija. U tome im je pomagao i Đurđevčan Tomo Jalžabetić, budući prvak stranke. Nakon nekoliko sela u okolici Koprivnice, stvorili su drugu političku jezgru u Novigradu, Molvama, Virju i Đurđevcu. Tako je u Virju 29. siječnja 1905. godine osnovana prva stranačka organizacija u Hrvatskoj kojoj je prisustvovalo 200 pretplatnika, uglavnom seljaka. Nakon toga, 19. veljače isto se dogodilo u Novigradu, a 26. veljače i u Đurđevcu. Sastanak je sazvao Tomo Jalžabetić, te okupio oko 400 pristalica u dvorani gostionice Mije Maitza. Početkom travnja stranačka je organizacija osnovana u Molvama, gdje se skupilo oko 120 ljudi, a početkom svibnja u Pitomači, gdje su govorili Antun i Stjepan Radić. Krajem mjeseca, na Spasovo, uspješan niz nastavljen je u Kloštru Podravskome u nazočnosti tristotinjak ljudi, kojima su se riječima obratili Antun Radić, Tomo Jalžabetić i Peroslav Ljubić. Do kraja godine na red su došla i druga manja sela u okolici. Na osnovu iznesenoga može se reći da je upravo Podravina prostor gdje se organizacijski ustrojila i počela provoditi praktična ideja hrvatskoga seljačkog pokreta braće Radić.

Izvor: KOLAR DIMITRIJEVIĆ i Hrvoje PETRIĆ. Prilozi povijesti seljačkog pokreta u Podravini,  Koprivnica, 2015.