Hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat rođen je 14. ožujka 1873. godine u Koprivnici u uglednoj koprivničkoj obitelji Andrije i Marije Horvat. Pučku školu je polazio u Koprivnici, a učitelj mu je bio Đuro Ester čije ime danas nosi jedna koprivnička osnovna škola. Gimnaziju je polazio u Zagrebu i Varaždinu. Godine 1893. upisao je studij povijesti i zemljopisa na Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu u Zagrebu gdje su mu predavali poznati hrvatski povjesničari: Tadija Smičiklas, Natko Nodilo i Vjekoslav Klaić. Studij je završio 1897. godine. Povijesne rasprave počeo je pisati i objavljivati već kao student (od 1894. godine). Obožavao je hrvatsku povijest, a pogotovo povijest Podravine; vrlo rano je počeo proučavati podravsku etnografsku baštinu i rijeku Dravu. Doktorirao je 1898. godine pred Smičiklasom i Klaićem.

Plodan i zanimljiv znanstveni te društveno-politički rad Rudolfa Horvata doista nije moguće sažeti u nekoliko rečenica stoga preporučamo da posegnete za nekom od njegovih biografija i radova. Treba napomenuti da mu Podravci i Đurđevčani duguju mnogo toga. Naime, 1933. godine objavio je povijesne rasprave, crtice i bilješke pod nazivom „Hrvatska Podravina“ u kojima je na temelju povijesnih izvora obradio najstariju povijest mnogih podravskih naselja: od Virja i Đurđevca, preko Kozarevca i Hlebina do Ferdinandovca i Kloštra. Godine 1941. objavio je knjigu „Hrvatska prošlost“ u kojoj je vrlo detaljno na temelju povijesnih izvora uglavnom crkvene provenijencije obradio povijest župa u Hrvatskoj Podravini, a spomenimo samo neke: Đurđevec, Ferdinandovec, Gola, Ždala, Kalinovec, Klošter, Miholjanec, Molve, Novigrad Podravski, Pitomača, Sesvete, Virje i druge. No, ono čime zadužio Đurđevčane je knjiga „Povijest Gjurgjevca“ iz 1940. godine. Umro je u Zagrebu 25. svibnja 1947. godine.