Široke so virovske širine – početni je stih lijepe i popularne pjesme koju danas izvode mnoge pjevačke skupine kulturno-umjetničkih društava i samostalne pjevačice i pjevači. Pjesma Široke širine ujedno je svojevrsna „himna“ Picokijade i redovito se izvodi uz scenski prikaz Legende o Picokima pod zidinama Staroga grada u Đurđevcu.

Iako postoji više varijanti teksta ove pjesme koje su razlikuju uglavnom u početnome stihu, inspiracija uvijek ostaje ista, a to je šuma i predio Širine na širem području đurđevečkih i virovskih konaka. Vjerojatno je ta šuma u prošlosti bila vrlo velika jer se Širinama nazivala i močvara koju su vodom opskrbljivali rijeka Drava i njeni pritoci. Šuma Širine prostire se između đurđevečkih i virovskih konaka te na neki način predstavlja prirodnu među između njih. Naime, s jedne strane šume prostiru se đurđevečki konaki Grkine i Severovci, a s druge strane su Medvedička, Trepče, Pavlanci i drugi virovski konaki koji danas čine naselje Novo Virje. Vjerojatno su podjednako pravo na tu šumu polagali žitelji Virja i Đurđevca kada su u 18. i 19. stoljeću ondje stvarali svoje krčevine i konake. Tako se naziv Širine protegnuo i na prostrana iskrčena područja. To dokazuje i naziv jednog dijela naselja Severovci. Naime, odvojak s glavnog puta u Severovcima uz koji su konačarska imanja podignuta na nekadašnjim šumskim krčevinama naziva se Širine. S druge strane, kada u pjesmi pozivaju Ajd idemo dole vu Širine, da vidimo dekle Lukešine očito pozivaju na virovske konake neke od zadruga Hrženjak koji imaju obiteljski nadimak Lukešini.

Danas bismo osim o toponimu Širine mogli govoriti i o simboličnom značenju koje pojam širine ima u ovom ravničarskom dijelu Podravine, pogotovo na konakima u blizini Virja i Đurđevca. Ovaj toponim kao svoje ime preuzelo je Kulturno-umjetničko društvo „Širine“ iz Novog Virja čime je napravljen trajan nematerijalni spomen ovoj opjevanoj šumi plavoj.