Nekolicini zaslužnih svećenika Virovaca svakako treba pribrojiti i Matiju Markova rođenog 23. siječnja 1891. godine. Nakon završenog bogoslovije u Zagrebu zaređen je 1915. godine. Kapelan je u Pregradi, Kašini, Đurđevcu, Zagrebu i Krapini. Potom je gimnazijski kateheta u Koprivnici. Doktorirao je 1925. a dvije godine kasnije odlazi na gimnaziju u Varaždin. Aktivno je radio na duhovnoj obnovi svojih đaka i vjernika, organizirajući mnoge priredbe, predavanja i duhovne sastanke, a osnovao je Katolički dom u Varaždinu. Od 1938. kateheta je na II. realnoj, a ratne 1942. na II. klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Ujedno upravlja crkvom sv. Katarine na Gornjem gradu. Dolaskom komunističkih vlasti ukida se vjeronauk, pa tako ostaje bez posla i biva umirovljen u 55. godini života. Vraća se u Varaždin i preuzima župu sv. Nikole mijenjajući župnika koji je na robiji. Nakon njegova povratka postaje kanonik Čazmansko-varaždinskog kaptola te ostaje u Varaždinu do smrti 9. travnja 1982. godine. Markov je napisao brojne članke i zapise u raznim časopisima. Dugogodišnji je suradnik svetojeronimskog kalendara Danica. Napisao je vjeronaučni priručnik Katolička liturgika za srednje škole (1944.), a njegovom zaslugom tiskano je 280 tisuća primjeraka raznih molitvenika, veći dio u Tišljarovoj tiskari u Virju. Nekoliko molitvenika i sam je pripremio. U slobodnim trenutcima bavio se i slikanjem a jedan od njegovih radova (sv. Vid) nalazi se u župnoj crkvi u Ferdinandovcu. Posebno se založio za osnivanje župe u Novome Virju i gradnju tamošnje crkve.