Književnik Đuro Sudeta (1903. – 1927.)


SUDETA, ?uro

Đuro Sudeta rođen je 10. travnja 1903. godine u Staroj Plošćici, a gimnaziju i učiteljsku školu završio je u Zagrebu. Godine 1923. došao je raditi u Virje kao učitelj u Građanskoj školi. No, još od gimnazijskih dana ozbiljno je pobolijevao od tada neizlječive tuberkuloze. U Virju se uključio u uredništvo lokalnih novina Naš list, pisao je članke, radio u tiskari Milka Tišljara, te pokrenuo šaljive novine Čuča i uredio spomen-knjigu pjevačkog društva RusanSudeta se pisanjem počeo baviti još u gimnazijskim danima. Pisao je poeziju, pripovijetke i feljtone, što ih je objavljivao u desetak raznih časopisa, ponajviše u Luči i Hrvatskoj prosvjeti.

Izvor fotografija: http://library.foi.hr/sudeta/index.php?page=bibliografija

Objavio je poetske zbirke Osamljenim stazama (Virje, 1924.) i Kućice u dolu (Virje, 1926.). Zahvaljujući njegovim prijateljima i sačuvanim rukopisima, posthumno su mu objavljene zbirka poezije Sutoni (Zagreb, 1929.) i pripovijetka Mor (Zagreb, 1930.). Srećom, ostala je sačuvana i njegova rukom pisana i crtežima oslikana zbirka Lirika (1923.), koju je poklonio supruzi virovskoga liječnika Lea Palmovića koji ga je liječio. Njegovo najpoznatije djelo svakako je moderna lirsko-fantastična pripovijetka Mor. Unatoč liječenju u Topolšici / Slovenija, Zagrebu i Koprivnici nije se uspio oporaviti od bolesti i umro je vrlo mlad, 30. travnja 1927. godine u bolnici u Koprivnici. Do smrti je bio zaposlenik virovske škole pa ga se danas u Virju rado sjećaju, a i jedna ulica nosi njegovo ime. Prigodom 100. obljetnice njegova rođenja i 75. obljetnice smrti Osnovna škola Franje Viktora Šignjara njemu u čast objavila je 2002. godine knjigu Đuro Sudeta u Virju 1923. – 1927.

 

TI KOJI SI SKLOPIO CVIJEĆU ZLATNE VLATI…

Ti koji si sklopio cvijeću zlatne vlati,
utišao žubor potoka u vlaću
i šumor grana
i boli onih što kroz dane pate,
smiluj se, siđi, i k meni se svrati!

Ti koji si sklopio cvijeću zlatne vlati,
utišao žubor potoka u vlaću
da ptice sniju i da zvijezde gore,
u miru tihom spava sitna buba:
smiluj se, dobri, i k meni se svrati
i svojom tihom, nevidljivom rukom
zaklopi vječno ove oči moje!

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine