Trgovac i poduzetnik Aleksandar (Šandor) Hirschler (1856. – 194?.)


Aleksandar (Šandor) Hirschler rođen je u Đurđevcu 29. rujna 1856. godine. Otac Ignatz (rođ. u Mađarskoj 1824.) i majka Beth Hirschler rođena Pollak (rođ. 1828.), bili su jedni od prvih židovskih obitelji doseljenih u Đurđevec. Otac se kao i većina Židova bavio trgovinom. Šandor je početkom 1890-ih uloženim kapitalom pokrenuo paromlin u Vinogradskoj ulici, čija zgrada i danas postoji. Bio je to drugi po redu paromlin u mjestu. Od početka 1899. godine kao partner pridružio mu se i Mijo Maitz, gostioničar i mesar u Đurđevcu, koji je ubrzo kupio Hirschlerov dio i tako postao jedinim vlasnikom. Čime se nadalje Hirschler bavio, nije poznato. Pored toga, njegovo je velika zasluga za razvoj vatrogastva u Đurđevcu jer je 1887. godine, a možda i prije, kupio vatrogasnu štrcaljku za svoje potrebe. Bila je to prva štrcaljka u Đurđevcu kojom je najprije htio zaštititi vlastiti mlin od mogućeg požara, ali je njome gasio požare gdje god je to trebalo u Đurđevcu i okolici. Kao mjesni uglednik bio je član podružnice Gospodarskog društva i prvi predsjednik Bratovštine Chevrah-kadischah, židovske humanitarne udruge u Đurđevcu (1894.). Svoj život skončao je tragično tijekom Drugoga svjetskog rata kao i većina njegovih sunarodnjaka. Stoga je Rješenjem Općinskoga suda u Bjelovaru iz 1963. proglašen mrtvim danom 16. travnja. 1946. godine. Živio je u Starogradskoj ulici. Kao najstarije dijete imao je brata Heinricha (1862. – 1882.) i sestre Minu (1864.), Hanu (1867.), Mariju (1869.), Sidoniju (1871.) i Valentinu (1876.). Oženio je Paulu rođenu Böhm koja mu je rodila Blanku (11. III. 1893; umrla nakon nekoliko dana), Ignaca (16. V. 1894; umro nakon mjesec dana), Margitu (12. II. 1897.), Frederiku (24. X. 1899.), Vatroslava (22. IX. 1902.), stradalog u Jasenovcu 1941., i Hinka (1903.).

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine