Rusanovo kazalište u Virju (1850.)


Duh ilirizma u Podravinu donio je Ferdo Rusan, umirovljeni časnik, pjesnik i domoljub. Umirovljen zbog bolesti, živio je u Virju, gdje ga je udahnuo. Godine  1850. osnovao je glumišno društvo, odnosno Narodno-dobrovoljno kazalište. Bilo kakva kulturna aktivnost, a  pogotovo takva i slična kulturna društva, tada su bila rijetkost na krajiškome području jer vojne vlasti nisu bile naklone djelovanju koje nije bilo u skladu s vojnim ustrojstvom i vojnim obvezama krajišnika. Rusan je po svemu sudeći imao zaštitu Vatroslava Čivića, tadašnjeg zapovjednika Đurđevečke pukovnije, ali i pisca, te čovjeka s razumijevanjem za kulturu i umjetnost. Rusan je uspio okupiti 13 domaćih glumaca i četiri glumice, te dobiti na korištenje vojnu zgradu za uvježbavanje i održavanje predstava. Sam je počeo pisati igrokaze i druge prevoditi s češkoga i kajkavskoga na hrvatski. Istodobno je prikupljao novac na širem području Virja, odakle su dolazili budući gledatelji kako bi čuli hrvatsku riječ koja je u Vojnoj krajini oduvijek bila zabranjena. Bili su to uglavnom svećenici, časnici, trgovci i drugi imućniji Podravci. Zanimljivo je da se i Ljudevit Gaj priključio svojim novčanim prilogom. Rusanova je družina već 21. srpnja, mjesec dana nakon prikazane prve predstave, gostovala u Đurđevcu. Bilo je to prvi put da su se Đurđevčani susreli s kazalištem. Doduše, Đurđevčani su bili vjerna publika koja ih je zdušno pomagala. Kazalište je djelovalo tri godine, od prve predstave prikazane 30. lipnja 1850., pa do posljednje 30. rujna 1853. godine. Sve predstave izvedene su na štokavskoj varijanti hrvatskoga jezika. Kazalište je teško poslovalo zbog nedostatka novca, ali i pritiska da se ukine. Jednu od posljednjih predstava Virovci su održali baš u Đurđevcu, jer su zgradu gdje su se održavale predstave morali vratiti vojnim vlastima. Tijekom te tri sezone izvedeno je dvadesetak komada.

Izvor: KOLAR DIMIRIJEVIĆ, Mira. Ferdo Rusan život i djelo 1810. – 1879., od vojnika do ilirskog i pučkog pjesnika te nositelja prosvjetiteljskog i gospodarskog života Podravine 1810. – 1879. Samobor, 2004.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine