U doba kada je očajno negativna demografska slika bolna realnost, koje kao da nismo dovoljno niti svjesni, a istodobno obitelji s troje i više djece izazivaju podsmjeh, gotovo su nevjerojatne činjenice da su naši pretci rađali po više od desetero djece. Visok broj rođenih koji prati vrlo visoka smrtnost djece i mladih te relativno kratko trajanje života bilo je osnovno obilježje demografskih kretanja u Podravini do druge polovine 19. stoljeća. Potreba za radnom snagom i vojnicima, postupno poboljšavanje standarda života i pronatalitetna krajiška politika rezultiralo je relativno ranim stupanjem u brak i rađanjem velikog broja djece u više ili manje redovitim vremenskim intervalima. Žene su rađale uglavnom više od 20 godina. U 18. stoljeću su žene uzor mogle imati i u samoj kraljici Mariji Tereziji koja je rodila 16 djece.

Čitav je niz žena koje su u 18., 19. pa i u 20. stoljeću rodile više od desetero djece. Nerijetko su rađale svake godine, a najčešće u razmacima od dvije ili tri godine. Ukupni broj rođene djece povećavalo je rađanje blizanaca. Zato ističemo primjer Katarine Živko rođ. Kapić iz Virja koja je u drugoj polovini 18. stoljeća rodila ukupno 15 djece i od toga čak 4 para blizanaca. Katarina je rođena je u Virju u kolovozu 1753. godine kao kćerka Ivana i Jele Kapić. Vjenčala se 3. veljače 1770. s Martinom Živkom i njihovom su braku tijekom 22 godine redom rođena djeca:

Eva, 15. prosinca 1770.,

Đuro i Marko, 27. ožujka 1774.,

Josip, 1. ožujka 1776.,

Suzana, 2. kolovoza 1778.,

Ana, 23. svibnja 1780.,

Marija, 23. srpnja 1782.,

Andrija i Elizabeta, 16. studenog 1784.,

Stjepan i Bartol, 20. kolovoza 1787.,

Adam, 21. prosinca 1788.,

Luka i Katarina, 29. listopada 1790. i

Barbara, 10. ožujka 1792.