Veterinari i veterinarska služba na đurđevečkom području do 1945. godine

Franjo Peško, prvi veterinar na đurđevečkom području, počeo je službovati još za vremena Vojne krajine. Peško je bio mjerodavan za Đurđevečku pukovniju (od 1846.). Njegova, kao i zadaća budućih veterinara, bila je briga o zdravstvenom stanju vojničkih konja, o zaraznim bolestima i kontrola stoke na sajmovima. Nakon razvojačenja o stoci je skrbio podžupanijski veterinar sa sjedištem u Bjelovaru. Franjo Šmucer je 1888. bio zadužen za kotareve Đurđevec i Koprivnica, što je bilo prevelik teren za jednoga veterinara. Budući da taj posao nije mogao obavljati kako treba, ponajviše zbog preopterećenosti i udaljenosti između ta dva mjesta, dobio je Đurđevec 1893. godine svoga prvog civilnog veterinara. Bio je to Franjo Ponka, kotarski veterinar. Đurđevcu je u to vrijeme i te kako bio potreban veterinar, upravo zbog sve većeg broja stoke na sajmovima, ali i zbog raznih zaraznih bolesti koje su počele harati. U to vrijeme još nije zaživjelo preventivno cijepljenje, pa se stoka uglavnom stavljala u karantenu. Stoga su bili učestali pomori stoke od goveđe kuge u vremenu od 1814. pa do 1864. i svinjske kuge koja se pojavila 1895. u Ždali. Te je godine u kotaru Đurđevec, od popisanih 13.500 svinja, oboljelo njih 2.626. Od toga je 2.215 uginulo, a 305 svinja je ubijeno. Ta je zaraza s promjenjivim intenzitetom vladala čak do 1916. Za najžešće zaraze zatvoren je sav promet svinjama i trgovanje na sajmovi. Godine 1910. pojavila se pak slinavka koju su donesli neki preprodavači iz Pitomače i Kladara kupljenom stokom u Virovitici i Slavoniji. Ovo su samo neki primjeri brojnih zaraza i epidemija s kojima su se veterinari susretali. Nakon Ponke službovali su:  Pero Ribić (1894.), Rudolf  Brusač (do  1896.), Koloman Weiss (Bijelić) do 1908.,  Ivan Plehaty do 1917., Nikola Merc (1918.), Lazar Mitrov do 1921., Milan Kuštek do 1926., Julius Truckenbrod do 1933., Josip Žuškin i Branko Švedek (1944. – 1949.). Đuro Hodalić prvi je veterinar Đurđevčan.  Službovao je širom Jugoslavije, te u tri navrata u rodnome Đurđevcu (1926. – 1933., 1935. – 1939. i 1946. – 1962.).

 

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!