Goba, odnosno bukova guba (Fomes fomentarius L.) je vrsta nejestive drvenaste gljive kopitasta oblika. Raste kao nametnik na bukovim stablima te je čvrsto povezana s deblom. Nalazimo je na trulim i oštećenim deblima.  Od davnina ima veoma važnu ulogu u ljudskom životu. Za vremena Vojne krajine na veliko su je kupovali zakupnici koji su se na licitacijama borili za prava otkupa na četiri godine. Njezina je vrijednost u tome što je tada služila kao kresivo za potpalu (uz kremen za paljenje lula) i za paljenje fitilja i baruta. Unutrašnje joj tkivo sporo gori i izrazito dimi. Prije upotrebe mora se dobro osušiti, a njezinu unutrašnjost potom istući u sitna vlakna koja se pale kresivom. Goba ima i ljekovito svojstvo pa su ju liječnici upotrebljavali za zaustavljanje krvarenja. Zato su krajiške vojne vlasti i poticale sakupljanje, jer je vojsci bila neophodna, a graničarima je bila jedan od rijetkih izvora gotovog novca. Stoga je bila vrlo tražena i imala je dobru cijenu. Naši su ih preci krajišnici tražili po šumama i prodavali zakupcima. Budući da se čvrsto drži za drvo skida se pomoću sjekirice. Prema jednom podatku kupovala se i krajem 19. stoljeća, kada se guba veličine čovječje glave plaćala 2-3 forinte. I danas je veoma omiljena među pčelarima kojima služi za dimljenje pčela.