Kako kod biljaka tako i kod životinja susrećemo neke nove životinjske vrste u Podravini. Jedna takva je europski dabar (Castor fiber L.). Za sadašnje vrijeme to je nova vrsta, premda je u Podravini i uz Dravu obitavao prije nekoliko stotina godina. Nije se sam pojavio nego je nekoliko jedinki pušteno u Dravu 1997. godine pa njegove kolonije danas nalazimo duž rijeke Drave, na primjer, na potoku Velika, dravskim rukavcima kod Legrada, rezervatu Veliki pažut, u šumi Repaš, kod Ferdinandovca, na Dravi kod Terezinog Polja… Slika je naoko bila idilična sve dok se nisu posljedice posljedice njegova naseljavanja. Dabar je počeo raditi štete gradeći svoje nastambe na vodotocima koje su mijenjale tijek vodotoka i probijale nasipe. Poznat je po tome što glođe i obara stabla, ali i voćke. Zapravo, dabar ne obara stabla da bi gradio nastambe, nego mora trošiti zube koji mu jako brzo rastu, stoga stalno glođe drvo. Premda radi štetu, dabar je i vrlo koristan za vodeni ekosustav jer svojom biljnom prehranom pridonosi prirodnom procesu obnavljanja drvenastih biljnih vrsta na staništu. Nastanjivanje dabra u Hrvatskoj i Podravini realizirano je u suradnji Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Wildbiologische Gesellschaft iz Münchena, pa je tako iz Bavarske u Njemačkoj pristiglo 27 dabrova u Podravinu.

Izvor: RAŠAN, Mišo. Reintrodukcija europskog dabra u Podravini, Podravski zbornik 47/2021., Koprivnica, 2021.

Fotografije: https://www.icv.hr/2018/05/puni-zubi-posla-zasticeni-dabrovi-oglodali-drvece-uz-dravu-hoce-li-tako-proci-i-viroviticki-ribnjaci/; https://www.lovac.info/lov-divljac-hrvatska/divljac-lov-zivotinja-divljaci/3866-euroazijski-dabar-castor-fiber-l-eng-euroasian-beaver.html#