Uzadruživanje u kućnim zadrugama


Zadružnu kuću iz Đurđevca narisao Zdravko Šabarić.

Jedno od obilježja krajiškog društva bila je patrijarhalnost što je podrazumijevalo dominaciju muškaraca nad ženama, nasljeđivanje po muškoj liniji i život obitelji u mladoženjinoj kući. Patrijarhalnost je bila prisutna u kućnim ili obiteljskim zadrugama u kakvima su živjeli krajišnici ili graničari u Podravini. Prirodna demografska kretanja dovodila su do izumiranja pojedinih obitelji, odnosno zadruga, pri čemu su one ostale bez muških potomaka. Kako bi spriječile izumiranje zadružnih obitelji i diobu njihovog posjeda, krajiške su vlasti poticale uzadruživanje ili prekomandiranje muškaraca iz drugih zadruga u zadruge koje su ostale bez muških nasljednika. Najčešće su zetovi dolazili u zadruge bez muških nasljednika, preuzeli prezime te obitelji i tako nastavili lozu.

Uzadruživanje je podrazumijevalo odlazak mladoženje nakon vjenčanja s djevojkom iz zadruge koja je bila pred izumiranjem u njezinu obitelj, odnosno kućnu zadrugu. Pri tome je mladoženja preuzeo prezime obitelji svoje supruge, odnosno odricao se svojeg momačkog prezimena koje više nije koristio. Zato se u izvorima navodi da su se ti muškarci prizetili, bili pripisani supruginoj obitelji, uzadružili se ili prekomandirali što dolazi od činjenice da su dobili prekomandu u drugu obitelj. Dakako da su takvu prekomandu dobivali muškarci iz obitelji u kojima ih je bilo više.

Crkvene matične knjige otkrivaju da su slučajevi uzadruživanja u Podravini bili vrlo česti, pogotovo u Đurđevcu, Virju, Kalinovcu, Brodu, Ferdinandovcu i drugdje.  Oko polovice svih obitelji u Podravini doživjelo je tijekom svoje prošlosti uzadruživanje. To je uglavnom bila uspješna metoda kojom su tijekom 18. i 19. stoljeća mnoge obitelji spašene od izumiranja, no u ponekim je obiteljima uzadruživanje bilo uzastopno, u dvije ili čak tri generacije. Tragovi uzadruživanja postoje i danas jer mnoge obitelji nose obiteljske nadimke prema prezimenima muškaraca koji su u dotičnu obitelj bili uzadruženi u 18. ili 19. stoljeću.

Izvori:

Cik, Nikola. Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovini 18. stoljeća. Đurđevec: Meridijani, 2016.

Grandits, Hannes. Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima (18. – 20. stoljeće): studije slučaja Bobovac i Lekenik, prevela Barbara Dukić. Zagreb: FF press, FFZG, 2012.

Holjevac Željko, Nenad Moačanin. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva u ranome novom vijeku. Zagreb: Leykam International, 2007.

Kaser, Karl. Slobodan seljak i vojnik: povojačeno društvo (1754.-1881.), sv. II., prijevod Josip Brkić. Zagreb: Naprijed, 1997.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!