Mlečec / maslačak (lat. Taraxacum), cvijet iz porodice Asteraceae, višegodišnja je zeljasta biljka nazubljenih listovima, šuplje stabljike i žutih cvjetova s glavicama složenima iz velikog broja cjevastih i jezičastih cvjetova. Naziv mlečec upučuje na to da je ime dobio po mliječnom soku stabljike. Vidimo ga s proljeća na našim livadama, travnjacima  i u vrtovima. Cvijeta veći dio godine. Nakon cvatnje stvara se sjeme u obliku bijele paperjaste loptice. Na vjetru se rasprši u brojno sjemenje koje pada poput padobrančića. Maslačak kao takav često služi djeci u igri, koja puhanjem raspuhuju sjemenje. Mladi proljetni listovi koji nemaju toliko gorčine u sebi, beru se za salatu, pa ih neki nazivaju radičem. Oduvijek je poznat kao višestruko ljekovita biljka. Mlečec je djeci služio u igri. Dječaci su od otrgnute svježe stabljike pravili prckete (sviralice), bolje rečeno pisak. Od stabljike se odreže srednji elastičniji dio i na jednom se kraju malo zgnječi zubima, dok ne nastanu kratke raspukline, a dovoljno je i nožićem načiniti kratak urez pri vrhu. Rascijepljeni gornji dio puhanjem vibrira i stvara određeni ton, pa prcka poput kakve trublje. Loše po djecu je to što je prcketa kratkoga vijeka, traje tek za nekoliko puhanja, pa se opet mora napraviti nova. Djevojčice su pak od mlečeca (stabljika s cvijetom) plele krajluše (ogrlice) i krune (vijence). Plele su ih poput pletenica.

Fotografije snimio Marijan Slunjski