Zdravstvena služba na području đurđevečkoga kotara krajem 19. stoljeća ustrojena je prema Zakonu ob uredjenju zdravstva iz 1874. i dorađenom zakonu iz 1894. godine. Sedam općina, od kojih se sastojao đurđevečki kotar, podijeljeno je na četiri zdravstvene općine: đurđevečku (općine Đurđevec i Molve), pitomačku (općine Pitomača, Kloštar i Sesvete), virovsku (općine Virje i Novigrad, koji se nalazi u koprivničkome kotar) i posljednju zdravstvenu općinu kojoj je pripadala samo općina Ferdinandovac. Sve četiri općine pokrivala su tri liječnika i jedan liječnik kirurg (ranarnik). Kotarski liječnik imao je sjedište u Đurđevcu, a obavljao je i posao općinskog liječnika u Ferdinandovcu, dok je liječnik ranarnik bio zadužen za đurđevečku zdravstvenu općinu. To je bio domaći čovjek magistar kirurgije Petar Zrelec (1844. – 1930.), koji je u Đurđevcu počeo službovati vjerojatno od 1871. godine. Skoro cijeli radni vijek proveo je rodnome mjestu. Umirovljen je 1902. godine. Liječnici bili su tako razmješteni da se svaki pacijent nalazio u djelokrugu od 20 kilometara, odnosno do dva sata vožnje kolima, a svakome liječniku pripadalo je oko 11.000 stanovnika. Sjedišta su im bila u naseljima na glavnoj državnoj cesti. Liječnici su prema spomenutom zakonu bili državni službenici, a posao koji su obavljali nije bio nimalo lagan. Općinski je liječnik bio liječnik, sanitarac i činovnik. Imao je zadaću liječiti ljude u ordinaciji i na terenu, te sprječavati i  obuzdavati brojne zarazne bolesti, nadrilječništvo, seoske gatare i barbere (neobrazovane puštače krvi). Pregledavao je zdravstvenu ispravnost i higijenu u školama, crkvama, gostionicama, javnim zgradama i uredima, te po ulicama. Ujedno bio je i školski liječnik i mrtvozornik, pa i činovnik pisar, jer su liječnici morali voditi detaljne evidencije o bolestima, liječenju i troškovima koje su slali ovlaštenim ustanovama, pogotovo radi statističkih praćenja raznih bolesti. Upravo su liječnici bili jedni od malobrojnih obrazovanih ljudi u Hrvatskoj koji su vrlo dobro poznavali prilike na selu, jer su praktički živjeli i djelovali zajedno sa svojim pacijentima. U Đurđevcu su pored spomenutog Zrelca u to vrijeme radili: podžupanijski liječnici Antun Kohn (1878. – 1888.) i Franjo Kölcher (1879. – 1889.), te kotarski liječnici Eugen Breberin (1892.), Milan Kovačević od svibnja 1896. do studena 1897. i Josip Bartulić od studena 1897. do lipnja 1904. godine.

,